Ovih dana oglas za zaposlene u centru za autizam koji će biti pri dječjoj bolnici

Klinički centar Crne Gore krenuće ovih dana u raspisivanje oglasa za prijem novozaposlenih u radni odnos da bi se uporedo sa aktivnostima na izgradnji Centra za autizam, koji će se graditi pored dječje bolnice, sprovodile aktivnosti na edukaciji kadra koji će učestvovati u dijagnostici i ranoj intervenciji.

Dugo najavljivana Strategija namijenjena rješavanju problema djece sa poremećajima iz autističnog spektra je spremna, i uskoro će biti na javnoj raspravi, a njom je, između ostalog, predviđena gradnja Centra.

Kako je za Dnevne novine kazala direktorica Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Vesna Miranović, na nedavno održanom međuresornom sastanku definisane su njene prednosti i mane, a nakon usvajanja sugestija i primjedbi, za sedam do 10 dana, dokument će se naći na javnoj raspravi.

Predstavnici ministarstava zdravlja, rada i socijalnog staranja, prosvjete, nevladinog sektora, UNICEF-om, Svjetske zdravstvene organizacije, Kliničkog centra i Doma zdravlja Podgorica definisali su i prošli kroz čitavu Strategiju, vidjeli koja su to slaba mjesta, šta još treba ojačati.

“Definisano je da će se Centar nasloniti na Klinički centar Crne Gore. Ta prva centralna institucija će biti znači pri Institutu za bolesti djece, zato što smo procijenili da svi zdravstveni servisi koji postoje unutar njega će u stvari biti potpora u složenoj dijagnostici komorbiditeta koji je veoma čest kod djece sa poremećajem iz autističnog spektra i sve one djece koje imaju poremećaj ranog razvoja“, kazala je Miranović.

Ona napominje da je suština čitave Strategije prije svega rješavanje problema djece koja imaju poremećaj iz autističnog spektra, ali će se uz rješavanje ovog problema jedan dio fokusa staviti i na djecu koja imaju probleme u ranom razvoju, kao i na djecu koja u adolescentnom periodu pokazuju probleme mentalnog zdravlja.

“Strategijom je definisan i sadržaj Centra, sveobuhvatni pristup djeci sa poremećajem iz autističnog spektra gdje smo tačno definisali koliko će se ljekara, psihologa, logopeda, dječjih psihijatara baviti ovom djecom. Takođe smo definisali koji broj će se dječjih psihijatara baviti adolescentnom psihijatrijom i koliko će se specijalista fizikalne medicine i fizijatara, baviti ovim problemom“, kaže Miranović i ističe da je Klinički centar već planirao izmjene u sistematizaciji.

Novi sastanak nacionalnog međuresornog tijela zakazan je za 10 dana, a ministarstva prosvjete i rada i socijalnog staranja su već proslijedila primjedbe i sugestije u cilju unapređenja Strategije.

Javna rasprava će trajati oko 15 dana. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju da će se potruditi da ovaj dokument prije početka avgusta bude razmatran na Vladi, ali im, kako kažu, to ne smeta da paralelno rješavaju i druge probleme u hodu kao što je pitanje edukacije kadra i izrada idejnog projekta.

Da bi shvatili kako treba da izgleda Centar za autizam, organizovano je nekoliko obilazaka centara u regionu koji su veoma napredni u pružanju medicinskih servisa djeci sa poremećajima iz autističnog spektra.

„Mi smo sa jednom privatnom društveno odgovornom kompanijom dogovorili da će nam sponzorisati idejno rješenje za izgradnju Centra. Paralelno sa tim smo ugovorili i edukatore koji će raditi sa našim kadrom, način na koji će se sporovoditi kontinuirana edukacija i to smo ugradili u plan kontinuirane medicinske edukacije koje sprovodi KCCG za 2017. godinu“, kaže Miranović.

Sa vanrednom profesoricom Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Kolumbiji Nirvanom Pištoljević, koja radi i djeluje u Sarajevu, ugovoreno na koji način će se sprovoditi kontinuirana edukacija našeg kadra.

„Takođe smo sa Kings koledžom ugovorili saradnju koja se odnosi na sprovođenje kursa za ranu dijagnostiku kod djece koja imaju poremećaj u ranom razvoju i ovi edukativni seminari će se održavati u toku septembra i oktobra. Ugovorili smo sa prof Pištoljević i sprovođenje naprednih kurseva za ranu intervenciju kako bi se kod djece sa poremećajem iz autističnog spektra izvukao maksimum i da ona budu spremna da se integrišu u društvo na način na koji naši kapaciteti dozvoljavaju“, naglašava Miranović.

Lista kompanija koje bi pružile podršku ovom projektu još nije formirana, ali ona očekuje da će odaziv, kada se budu stekli svi uslovi za izgradnju Centra, biti veliki.

Očekuju da će odaziv biti veliki u onom trenutku kada se budu stekli uslovi – kada sa opštinom Podgorica, koja je takođe izrazila spremnost da pomogne da se uradi izmjena detaljnog urbanističkog plana, pa da se po skraćenom postupku omogući realizacija projekta.

Nakon usvajanja strategije i izmjene urbanističkih planova Ministarstvo će se obratiti javnosti a vjeruju da će svaka društveno odgovorna kompanija biti spremna da doprinese da se problem djece sa poremećajem iz autističnog spektra što prije riješi.

„Radimo na više polja, sinergetski, praveći korak po korak da bismo u trenutku kada Centar bude izgrađen imali već spreman kadar koji će se baviti djecom, a u međuvremenu, koristeći postojeće prostorne kapacitete, da kadar koji formiramo već krene u djelovanje jer nam je cilj da ne propustimo nijedno dijete koje ima autizam. Da krenemo na vrijeme sa ranom intervencijom i pokušamo da to dijete osposobimo za normalno pohađanje škole i za sve normalne, svakodnevne aktivnosti koje upražnjavaju njihovi vršnjaci“, zaključuje Miranović.

Osim aktivnosti koje će biti na nivou Kliničkog centra, Miranović kaže da su istovremeno planirali i ojačavanje svih kapaciteta na nivou čitave države.

To znači da ćemo u okviru, recimo Doma zdravlja Podgorica, imati nekoliko timova na različitim punktovima koji sa tačno određenom strukturom kadra, koja će se baviti djecom sa poremećajima iz autističnog spektra. Planiraju da u okviru gradske opštine Tuzi formiraju tim koji će se djecom baviti na njihovom maternjem jeziku. U zavisnosti od veličina opština, planirano je da se formira jedan ili više timova koji će se baviti djecom, pritom uvažavajući specifičnost opština kao što je opština Tuzi.

Prema riječima Miranović, želja je da se poštuje fizionomija djeteta koja kaže da se u periodu do pete godine mozak formira u 90 odsto svojih kapaciteta.

„Slijedeći te fiziološke potrebe djeteta, naš akcenat aktivnosti će biti upravo u onom najproduktivnijem i najznačajnijem periodu razvoja, od druge do pete godine gdje ćemo fokusirati aktivnosti naših stručnjaka da iz te djece izvučemo maksimum i da im pružimo maksimum stručne pažnje. Ono čime se rukovode bogate zemlje svijeta, kao što je SAD, jeste ulaganje u ovaj sistem, da se u ovom periodu uloženih pet miliona dolara višestruko vraća u odnosu na 50 miliona dolara koliko košta život osobe sa autizmom koju nijesmo uspjeli na vrijeme da prepoznamo i rano da intervenišemo. Toliko košta njen doživotni tretman, briga u ustanovama socijalnog staranja i svim ostalim servisima koje država ima obavezu da im pruži u toku trajanja života“, objašnjava Miranović.

Izvor: CDM

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply