Mnogo lučonoša, a manje znanja

Ukupno 629 diploma Luča dodijeljeno je u prethodnoj školskoj godini u osnovnim i srednjim školama u Podgorici. Broj ovih priznanja, kažu pedagozi, povećava se, ali se svi slažu daje nezasluženih lučonoša više nego nekada…

Profesorica francuskog jezika u Osnovnoj školi Oktoih Milica Šćepanović smatra da smo devalvirali nešto što bi trebalo da je vrijednost, primjer koji se slijedi.

“Ako su lučonoše elitni u svojoj generaciji, neko ko je budućnost ove zemlje lako postaje, ili ponekada na neki nelagalan način dolazi do priznanja, koju poruku mi kao vaspitači i cio obrazovni sistem šaljemo mladim generacijama. Neophodno je u najskorije vrijeme zaustaviti hiperprodukciju ovog priznanja”, kazala je Šćepanović.

Ona smatra da se stvaranjem “vještačkih luča“ i popravljanjem ocjena po automatizmu, djeci uskraćuje mogućnost da se pronađu i prepoznaju ono u čemu su dobri.

“Lažna je ta poruka djetetu da je on u nečemu najbolji. Tako se stvaraju neki krediti bez pokrića za budućnost. Postaje bitna forma, a ne sadržina. Postavlja li se pitanje: ako su te petice bez pokrića da li će se to jednoga dana razotkriti ili će ta osoba uzeti nečije mjesto, ili će živjeti u zabludi da je uspješna? Ništa manje bitan je osjećaj nepravde koji se javlja kod djece”, kaže profesorica francuskog.

Ona smatra da je zvanje Luča u školi u kojoj radi Oktoih ipak zadržalo kvalitet.

Nastavnik matematike Milenko Popadić, sa 42 godine staža predavača i pedagoga, ističe da je neodrživ trend prema kojem u školstvu bude trećina Luča od broja đaka u jednom odjeljenju.

“U nekima se taj broj Luča po školi kreće i blizu 50 odsto, što je skoro nevjerovatno. Ako se takav trend nastavi, ne vidim svrhu njenog postojanja. Svakako među njima ima onih koje su istog kvaliteta kao one prije 15 i više godina, ali ima sve više djece koja tu diplomu ne zaslužuju”, smatra Popadić.

On objašnjava da se tzv. vještačke Luče počinju stvarati od šestog razreda, budući da do petog gotovo polovina djece ima odličan uspjeh.

“U šestom sam dobijao odjeljenje od po 18 ili 22 odlična učenika od ukupno 28. Kasnije se to mijenja. Problem je što se o nekoj djeci posebno vodi računa i te njihove Luče se njeguju od najnižih razreda. Šesti razred je prelaz, i tada je pedagoški opravdano pomoći djetetu, ako mu fali bod za uspjeh. Ali ukoliko se radi o sedmom, osmom ili devetom razredu, treba voditi računa da te ocjene budu realne zbog one djece koja su stvarno najbolja. To je jedini način da njih zaštitimo”, kazao je Popadić.

On smatra da u tom procesu nedvosmisleno najveća odgovornost leži na profesorima, koji, kako ističe, moraju da izgrade autoritet, poštuju svoj poziv, ali i čiji integritet treba sistemski i zakonski zaštiti.

“Mladi profesori moraju da vode računa kako upisuju ocjene. Ako se ta dvojka mora nekako izvući u osnovnoj školi, nije obavezno da dijete ima četvorku ili peticu. To se mora zaslužiti”, kaže Popadić.

On ukazuje na još jedan fenomen savremenog školskog sistema. Naime, kako tvrdi, dok na jednoj strani imamo porast “najboljih“, na drugoj je sve veći broj onih učenika koji su „veoma slabi”.

“Ranije je to bio mali broj djece koji imaju toliko slabe ocjene. Sada je to 50 odsto, a opet u nekim školama je 50 odsto onih koji su najbolji. Pitanje je gdje su ostali”, smatra Popadić.

On kvalitet, odnosno nekvalitet diploma samih predavača, vidi kao jedan od elemenata koji je mogao uzrokovati postojeće stanje.

“Nekada su đaci koji su upisivali pedagoške fakultete bili među boljima. Danas se ne može reći da je baš tako. Takođe, o prijemu profesora odlučivali su školski savjeti i komisije za primanje i uvijek se obrazlagalo zašto je neko, na osnovu kvalifikacija,primljen, a neko nije. Sada je i to drugačije”, konstatuje Popadić.

I direktorica jedne do najbrojnijih škola u Podgorici, ali i one sa najvećim brojem diplome Luča “Štampar Makarije” Milica Stanković tvrdi da u postojećoj situaciji ,,definitivno ima puno toga vještačkog”. Ipak, kako navodi, ovogodišnja generacija polumaturanata, u toj školi, bila je dobra.

“Ajde da kažemo da je ove godine pogurano svega njih pet-šest od 44 koliko je dodijeljeno. Ipak, uopšteno gledano činjenica je da ima Luča koje to ne zaslužuju, koje počnu od šestog razreda da se prave vještački. Toga ima i to je sistemski problem. Na kraju treba uraditi analizu. Možda pratiti te Luče kroz dalje školovanje, pa da to pokaže koja je bila isforsirana. Ali i to ne znam koliko je mjerilo, kada vidite sada kadar u Gimnaziji. Ima tu puno profesora koji ne mogu da predaju u toj školi, a imate još uvijek onu jednu sjajnu garnituru. I onda vam je sve to diskutabilno. Osjetljiva je ovo tema. Sve je ovo malo pretjerano i to se ne može osporiti, ali ne znam, ne vidim način, ovom problemu se mora pristupiti iz korijena, sistemski”, zaključuje Stanković.

Prateći prohodnost Luča kroz srednju školu Direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Zoja Bojanić-Lalović ističe da se uočava jaz između broja upisanih Luča i onih koje taj standard zadrže do kraja srednjoškolskog obrazovanja.

“Taj broj između upisanih i onih koji sa Lučom završe Gimnaziju se ne poklapa, čak je velika razlika. Pa, iako je primjetno da je sve više nosilaca diplome Luča, nažalost, potvrđuje se da nije svaka opravdana. Osim toga, mora se i konstatovati da se u pojedinim slučajevima Luča ne posmatra kao simbol znanja, već kao simbol prestiža. Što opet nije dobro”, precizira Bojanić-Lalović.

Ona navodi i da nije rijedak slučaj da je Luča ambicija roditelja, više nego učenika.

“Smatram da kod djece treba razvijati osjećaj odgovornosti, samodiscipline, želju za sticanjem kvalitetnog znanja, prije nego pothranjivati ambicije da se po svaku cijenu ima Luča. U tom pravcu treba raditi na razvijanju svijesti mladih naraštaja”, kazala je Bojanić.

Ona smatra da je zvanje diplome Luča u mnogo većoj mjeri opravdano kada se posmatra na nivou srednjih škola. Kako ističe, jasno postavljeni standardi kao i principijelnost u radu, bili bi suštinska načela od kojih bi trebalo poći u ispravljanju postojećih propusta.

“Standardi za dostizanje najveće ocjene, pa i svake druge, treba da budu jasno postavljeni. To je odgovornost svih onih koji učestvuju u nastavnom procesu, svih nas, a ne samo nastavnika. Treba napraviti jednu dobru analizu i vidjeti prosto gdje griješimo”, zaključila je BojanićLalović.

Na međunarodnim provjerama znanja, kakvo je PISA testiranje, naši učenici u posljednjih nekoliko godina postižu nezavidne rezultate.

Direktorica OŠ „Štampar Makarije“ Milica Stanković smatra da je i to jedan od pokazatelja koji nagovještava da je lampica koja signalizira promjene odavno u crvenom.

“Najbolji pokazatelj je PISA gdje smo mi na dnu i pored ovolikog broja Luča. Ja sam ocjenjivač na ovim testovima u Ispitnom centru iz crnogorskog jezika. Ne znam jesmo li prošle godine dali 60 petica na sedam hiljada maturanata. To je podatak koji vam sve govori”, kazala je Stanković.

Na zahtjev upućen Ministarstvu prosvjete da dostavi statistički presjek broja dodijeljenjih diploma Luča na teritoriji glavnog grada u posljednjih trideset godina, Pobjeda je dobila podatke za period od školske 2008/2009. godine do danas.

Tada je broj nosilaca ove diplome u osnovnim školama na nivou grada bio 332, a danas taj broj iznosi 382. Kad je u pitanju statistika za srednje škole, 2008/09. je bilo 200 maturanata, nosilaca diplome Luča, a danas je njih 247.

Iz Ministarstva preciziraju da u tom vremenskom periodu, od posljednjih deset godina, “nije bilo ekstremnih varijacija kada je riječ o broju diploma Luča iako se, kako su naveli, “mogu uočiti određeni trendovi porasta gledano u većem vremenskom periodu“.

“Sve reforme na kojima trenutno radimo imaju za cilj sticanje kvalitetnih i cjelovitih znanja. Za optimalne rezultate je potrebno vrijeme, ali cijenimo da im je ovom reformom postavljen dobar temelj, koji će u godinama koje dolaze biti nadograđivan njihovom pravilnom primjenom od strane svih poslenika u obrazovnom sistemu”, kažu u Ministarstvu.

Direktor Osnovne škole Oktoih Vukić Konjević smatra da treba pronaći sistem, filtere koji bi pokazali da li je neka lučonoša stvarno najbolji đak tokom cijele godine, ili se to nakupilo u zadnjih mjesec“.

“Treba stati, razmisliti, možda uvesti strožiji kriterijum, da ,Luču dobijaju samo oni koji imaju petice na svim tromjesečjima. To je možda jedan, ali nije jedini način, kako bi lučonoša u duhu te riječi ostao onaj ko predvodi, ko je daleko ispred svih. Jer ako se ovako nastavi, ova diploma će potpuno devalvirati i doći ćemo do predloga za njeno ukidanje”, smatra Konjević.

Dodaje da je neophodna temeljna rasprava da bi se otklonili postojeći propusti u obrazovnom sistemu. On ističe da treba najprije napraviti dobar osvrt na reformu koja je sprovedena 2000. godine, a potom u daljem procesu obezbijediti temeljnu raspravu koja bi uključila najbolje stručnjake iz sfere obrazovanja.

“Na tome moramo raditi ozbiljno. Škola je ozbiljan sistem. Mislim da smo posljednjih godina, nekim od propisa, isuviše liberalizovali ponašanje učenika i roditelja. Te stvari moramo uozbiljiti. Jer, svaki sistem koji se raširi i suviše liberalizuje vuče rastakanju. U tome je jako bitno čuti i glas direktora škola koji postojeće probleme osjećaju svakodnevno”, kazao je Konjević.

Izvor: Pobjeda, CDM

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Dosta puta sam dozivjela da mi se daju i manje ocijene,luca nikad nisam bila…Nekad se pitam koliko njih sa tom diplomom sjedi,kuci?Kako to ninikakve veze nema sjutra,prilikom zaposljavanja.

  2. Slazem se u potpunosti sa kolegom Milenkom i najcesce se” trazi “5 iz matematike i ako je vec 4 poklonjeno .SRAMOTA!Sad su izmislili LUCA I ,LUCA II ,moze ako si imao jednu 4 u toku skolovanja i sl.Pod hitno mijenjati zakon-samo ucenici koji su bili 5.00 na svakom klas.periodu mogu biti luce i naravno nagraditi takve ucenike novcano ,lijepim kompletom knjiga ,ljetovanjem i sl.nagradama.U mojoj skoli je trend vec nekoliko god.poklon “MOJA DOMOVINA CRNA GORA”najobicnija slikovnica.Moj sin je prvi bio razocaran i kaze da ga je sramota da kaze sta je dobio za poklon.

  3. Prave Luče su bili oni učenici koje niko nije forsirao da uče a ipak su imali sve petice jer su rodjeni za knjigu što bi narod rekao. A ove isforsirane danas tj.kupljene nemaju nikakvo značenje zato ih je u tolikom broju 👎

  4. Luca gubi smisao kad imate nastavnike koji tokom godine pricaju jednu pricu i drze se kriterijuma i standarda a na kraju godine se ide u javno “moljakanje” i nadogradjivanje ocjena i uspijeha…to svi vide ali se cuti…djeca treba od pocetka da se navikavaju da je bitno sta je u glavi a ne na papiru a zalosno je da u nacelu obrazovni sistemi ne podsticu djecu na pronalazenje oblasti u kojima se mogu razvijati…sve se uprosjecava ili kod Luca precjenjuje.

  5. A znate sta smo sad dobili sa ovom reformom visokog obrazovanja?studiranje je besplatno za sve ,stoga fakultet mogu upisati samo lucasi i odlicni djaci(a sto kazete 70% te djece su dobili luce jer im je tajo,privatni preduzetnik koji s’ vremena na vrijeme uruci donaciju skoli) i onda sjutra moje dijete koje ce mozda imati solidan uspjeh u skoli,nece imati sansu ni da se upise zbog ovih “nacrtanih”. Drugi problem,znam osobe koje su se tek “probudile” i pronasle svoje idealne smjerove na fakultetu,i bili su odlicni studenti.danas im sve to uskracujemo.zamislite kakav ce tek sad biti pritisak da se crtaju luce u osnovnim i srednjim skolama?

    • E, moja Zorice…Sa ovakvim sistemom obrazovanja lako je dobiti lucu…A tek stipendije za brucose i studente, bruka i sramota da se uspjeh sa privatnih fakulteta izjednacava sa drzavnim…Stipendiju su dobili oni koji ne znaju ni urednu dokumentaciju navedenu u konkursu dostaviti,nego im moramo slati dopise za dopunu…Prosjek 9 – 10 studenta sa UDG , FMS, izjednacio se sa istim prosjekom studenta gradjevine, arhitekture, fizike, medicine…

  6. Profesori nijesu ocigledno svjesni.koliko nijesu sposobni da osnovne stvari nauce djecu. Nekima darivaju ocjene bez razloga.Neke sankcionisu opet bez razloga. A na radnom mjestu 80% skolovanih ne zna nista to jest nepismeni I nesposobni za obavljanje duznosti.

  7. Kao u Srbiji doktori nauka. Ništa bavljenje naučnim radom i sve što podrazumeva jedan doktorat. Sad se odmah posle osnovnih studija upisuje master, posle godinu dana doktorske studije, prepišeš neku glupost sa interneta i “odbraniš” doktorat. A ima ih i koji kupe sve od diplome srednje škole na dalje. Msm, SNS im kupi ako treba da budu neki fikus u Vučićevoj vladi ili lokalnim upravama, svejedno.

  8. Meni je žao što su nastavnici kao što je nastavnik Milenko u manjini…rad , red , disciplina…jednostavno te tjera da naučiš…ali ta “strogoca” većinom ne odgovara ni djeci mi roditeljima…takvi nastavnici ipak “kvare ” lucu!!

  9. Kako mozemo da komentarksemo diplomu LUCA kad su i dostina tih istih nastavnika zavrsili po BOLONJI….Ona jeste dobra za zapad jer tamo mamini i tatini sinovi moraju da uce kao i sva djeca ,ako ce nesto da postignu u zivotu,a ovdje je vazna diploma i ko koga ima

  10. Pa naravno da je procenat toliki. Tu su u jednu ruku najmanje kriva djeca, vec profesori, direktori skole i naravno roditelji. Pa imamo duple ili cak troduple kriterijume ocjenjivanja. A to se ogleda u materijalnom stanju ucenika, ako je boljeg materijalnog stanja naravno da ce lakse dobiti neku vecu ocjenu. Sto su bogati njegovi roditelji, staratelji to je lakse dobiti pet. Takodje ako su mu roditelji, staratelji na nekoj javnoj, bitnoj funkciji njegovo/njeno dijete ima garantovane petice. Tako da se stvaraju tim nacinom gomile idiota koje sve dobijaju na tacni. A nase ministarstvo je kumovalo time, jer su direktori ne zasluzni ljudi, vec politicki podobni, a i mnogi profesori/predavaci su tu preko svoje clanske karte. A i reforme obrazovanja samo ugnjetavaju profesore i svaka nova mu uskracuje prava. Tako da ovim tempom cemo doci do toga da za 20 – 30 god imamo citave generacije ‘vrhunskih’ neobrazovanih gradjana. Sto i treba svakok vlasti, radi manipulisanja. Sto manje zna, lakse je sa njim upravljati.

Leave a Reply