Tri sata diskusije bez rezultata, bezuspješna nastojanja civilnog sektora da javna rasprava bude produžena i izostanak opozicije, rezime je jučerašnje javne rasprave o Nactu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja je raspravu otvorilo u petak, i juče je okončalo uprkos insistiranju NVO da ona bude produžena.

Učesnici diskusije,  kako  su prenijeli Vijestima, razočarani su jer su tek na sastanku saznali za razloge izmjene zakona.

“Na sajtu MRSS stoji da je jedini motiv Odluka Ustavnog suda o naknadama za majke”, prenijeli su Vijestima učesnici, navodeći da je ona trebalo da traje do 12. avgusta.

Oni su ispričali da su im je iz MRSS-a rečeno da bi trebalo da su srećni, jer su u Vladi imali pravo da ne organizuju diskusiju.

Među razlozima za izmjene zakona, kako je saopšteno juče, dominantan je onaj koji se odnosi na naknade za majke.

Kao što ni predstavljanjem Nacrta zakona ni pravnicima nije bilo jasno da on predviđa da 22.000 majki sa troje i više djece i dalje primaju naknade, odgovor na to pitanje nisu dobili ni učesnici na javnoj raspravi. Ostalo je, kako navode, nejasno ko će ubuduće biti nadležan za to pitanje, kao i kojim zakonom će naknade biti regulisane.

Purišić je jedino kazao da će biti donesen novi zakon, ali nije precizirao detalje.

Kao još jedan od razloga za izmjene zakona, navedeni su i “problemi u praksi”, ali iz MRSS nisu odgovorili na pitanje učesnika o kojim konkretnim problemima je riječ.

“I sami smo svjesni da socijalna davanja ne primaju samo oni kojima su potrebna, da zloupotrebe postoje i da se stanje u praksi i na papiru ne poklapaju. Tražili smo analize, ali nismo dobili ništa, ni u naznakama“, kazala je Mirjana Gajević iz HRA.

Učesnici diskusije navode da Nacrt zakona predviđa i povećanja nekih davanja, ali smatraju da je i dalje u pitanju politika u kojoj Vlada dobija, na štetu najranjivijih kategorija društva.

Kao jedan od primjera navode izmjenu prema kojoj se za novorođeno dijete dobija jednokratna naknada od 200 eura, umjesto ranijih 105.

Problem vide u tome, jer Nacrt predviđa da taj novac sada dobija isključivo neko ko je korisnik prava na materijalno obezbjeđenje, što znači da je broj žena koje će na to imati pravo smanjen.

U NVO sektoru smatraju da nadležni žele, upravo iza priče o naknadama, da uvedu promjene koje su loše po socijalno ugrožene grupe. U prvom redu misle na pravo na invalidninu.

“Mi smo u udruženju apsolutno protiv ukidanja ovog samog instituta lične invalidnine”, poručio je Milisav Korać iz Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju.

“Pogledajte me dobro. Ličim li ja na osobu sa teškim invaliditetom, a po vašem pravilniku ja nemam pravo na ličnu invalidninu”, kazao je Milenko Vojičić iz Udruženja mladih sa hendikepom.

U nizu primjedbi našla se i ova: “Vi ukidate naknadu po osnovu rođenja djeteta i svodite je samo na korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice. Je li to podrška natalitetu”, pitala je Marina Vujačić iz UMHCG.

Direktor Centra za socijalni rad za Nikšić, Šavnik i Plužine ovakve konstatacije nazvao je neozbiljnim i paušalnim i pobrojao šta je unaprijeđeno novim izmjenama zakona.

“Povećani su dječiji dodaci za 20%, je li? Povećano materijalno obezbjeđenje sa 9 na 11 mjeseci, ostala je ista lista kategorija korisnika lične invalidnine i tuđe njege”, rekao je direktor ovog Centra za socijalni rad Ivan Mitrović.

Predstavnici civilnog sektora zatražili su da se javna rasprava o ovom zakonu produži jer je pet dana, po njihovom mišljenju, nedovoljno za kvalitetan tekst.

Pravni portal Auditorijum dostavio je Ministarstvu predlog da se u Nacrtu zakona doda stav koji bi predviđao subvencije za plaćanje komunalnih i drugih usluga, koje pružaju preduzeća i ustanove u većinskom državnom vlasništvu.

U obrazloženju predloga navodi se da je mogućnost davanja tih subvencija sadašnjim zakonom propisana samo za lokalnu samoupravu, te da je gotovo neiskorišćena.

“Da bi se ta vrsta davanja afirmisala, korisno je da bude korišćena i na državnom nivou i uređena podzakonskim aktom… na način koji omogućava jednostavnost u primjeni, što uopšte nije teško”, navodi se.

U predlogu Auditorijuma se dodaje da će ta vrsta socijalnog davanja u budućnosti vjerovatno postati široko upotrebljavana “zato što se može primijeniti nezavisno od budžetskih ograničenja i što može biti usmjerena ka najvažnijim potrebama socijalno ugroženih”.

Izvor: Vijesti, RTCG