Sredinom aprila će moći da se procijeni dimanika otvaranja centra za autizam

Otvaranje centra za autizam, koji je Crna Gora trebalo da dobije do januara ove godine da je ispoštovan Zakon o zdravstvenoj zašiti, nadležni za sada ne mogu predvidjeti, ali kažu da će dinamika najvjerovatnije moći da se procijeni u nacionalnoj strategiji i akcionom planu za rješavanje problema pružanja zdravstvene i drugih vidova zaštite i pomoći djeci sa poremećajima iz autističnog spektra, čije se usvajanje očekuje do 15. aprila.

U julu prošle godine usvojene su izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima je predviđen rok od šest mjeseci za izgradnju prvog Centra za autizam u Crnoj Gori. U Ministarstvu zdravlja tvrde da problem nije moguće riješiti u tom roku na kvalitetan način i da je najprije potrebno preduzeti niz koraka, pišu Dnevne novine.

Generalna direktorica Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta u Ministarstvu zdravlja Crne Gore Vesna Miranović kaže za Dnevne novine da je donošenjem izmjena zakona napravljen ozbiljan propust sa određivanjem roka izgradnje takvog centra.

“Moramo da se podsjetimo okolnosti pod kojima je došlo do inicijative Centra i načina na koji je zakon promijenjen. Sjetimo se da je u to vrijeme čitava Crna Gora bila pod utiskom zbivanja u vezi sa dječakom Ognjenom Rakočevićem i svi su imali jedinstvenu želju da se problem riješi odmah i zauvijek”, predočila je Miranović i istakla da je cilj da se Centar postavi na zdravim osnovama.

“Da ne mijenjamo zakone svaki čas, da roditelji i djeca ne lutaju, da napravimo vodič odakle dijete iz Doma zdravlja, kada se postavi sumnja, odlazi, ko ga prihvata, ko radi intervenciju, nakon završetka postavljanja dijagnoze i rane intervencije. Ko nastavlja da se dalje bavi djecom, kad ta djeca krenu u školu, gdje je Ministarstvo zdravlja u toj priči, u kojoj je mjeri naša potpora i dalje potrebna. Kada Ministarstvo rada i socijalnog staranja preuzima brigu o njima, na koji način. Uz sve to i potpora roditeljima koji se nalaze u velikom problemu, kojima treba pomoć. To je ozbiljan problem koji se ne može staviti u kalup od šest mjeseci”, rekla je Miranović.

Ona se nada da će nakon usvajanja strategije, uz dobro obrazloženje i objektivno sagledavanje situacije, moći da se nađe način da se problem nepoštovanja rokova prevaziđe.

S obzirom da je članom 16a definisano kako treba da izgleda Nacionalni centar za autizam i koje sadržaje treba da ima, ona kaže da su u tom pogledu već preduzete značajne aktivnosti.

Podsjećamo, u februaru je održan multidisciplinarni sastanak kom su prisustvovali članovi Ministarstva zdravlja, pomoćnici iz Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva prosvjete, predstavnici nevladinog sektora, UNICEF-а, SZO, direktorka KCCG i direktor Doma zdravlja Podgorica. Tom prilikom je obrazovan i međuresorni tim, zadužen za realizaciju projekta izdradnje Centra za autizam.

Nakon nekoliko održanih sastanaka, objašnjava Miranović, uočeno je da osnovni problem leži prije svega u tome što ne postoji registar djece koje imaju poremećaj iz autističnog spektra.

“Zatim smo shvatili da ne znamo koliki broj djece ima ovu vrstu poremećaja, te da na osnovu toga što nemamo osnovne pokazatelje ne možemo u ovom trenutku na kvalitetan način planirati određen broj angažovanih ljudi koji će se djecom baviti. Sljedeće što smo uočili jeste da mi nemamo obučene pedijatre, pedijatre obučene na standardizovan način, koji su u stanju da na vrijeme postave sumnju da se radi o poremećaju autističnog spektra. Takođe, mi, ako ima iskazane sumnje da se radi o poremećaju tog tipa, djecu nemamo gdje da pošaljemo u neku od naših institucija radi postavljanja konačne dijagnoze, već ih šaljemo u drugu državu”, naglašava Miranović i dodaje da je za prevazilaženje ovih nedostataka neophodno vrijeme.

Ona nije željela da daje nijedan vremenski rok za završetak centra jer smatra da propust koji je napravljen u prihvatanju obaveze da to bude za šest mjeseci a da se za to vrijeme nije desilo maltene ništa, ne treba ponavljati već treba u rješavanje problema ući na kvalitetan način.

Prema njenim riječima, treba stvoriti stručnjake koji će da se bave djecom sa autizmom, što je proces i što zahtijeva vrijeme.

“Mi smo naišli na razumijevanje roditelja djece sa autizmom, makar ovih sa kojima smo kontaktirali, koji su stalno uz nas, koji nam pružaju pomoć, uz koje korigujemo stavove i koji nam daju određena uputstva u kom pravcu da idemo, a koji su pravci loši”, dodala je ona.

Miranović napominje da za obrazovanje Centra za autizam nije neophodno graditi poseban objekat.

“Nama nije potrebno da se napravi neka nova ustanova. Potrebno nam je da, prije svega, znamo sa čime raspolažemo, da li postoje neki stambeni prostori koji već odgovaraju potrebama djece i porodice i da vidimo ako takav prostor ne postoji na koji način se i na kom mjestu može napraviti dogradnja postojećih kapaciteta da bi se oni upodobili potrebama djece”, navela je Miranović.

Među važne aktivnosti sprovedene u cilju realizacije obrazovanja Centra za autizam, Miranović je nabrojala i učešće na Simpozijumu o autizmu u Nišu, na kom su, kako kaže, uspostavljeni važni kontakti.

“Tamo smo uspjeli da uspostavimo kontakt sa potpredsjednikom organizacije Autism Speaks, to je fondacija koja se bavi autizmom na najkvalitetniji način i koja ima sjedište u Njujorku. Uspjeli smo da animiramo gospodina Endija Siha da bude naš gost na simpozijumu koji smo planirali u drugoj nedjelji oktobra mjeseca. Da bismo bili spremni za takvu vrstu izlaganja pred takvim eminentnim stručnjacima, a ujedno i ljudima koji su u mogućnosti da nam pomognu da u Crnu Goru dođu ljudi koji će obučiti naše pedijatre, naše dječje psihijatre, naše defektologe”, rekla je Miranović.

Prema njenim riječima, na Simpozijumu je uočeno da Crna Gora u određenim segmentima zbrinjavanja djece sa autizmom prednjači u odnosu na zemlje u regionu.

“Prilikom ukrštanja iskustava koje su izložile kolege iz Srbije i regiona na simpozijumu u Nišu, mi smo shvatili da, a to je zaključak i roditelja djece sa autizmom, da u nekim segmentima, prije svega prosvjete, inkluzije djece u obrazovni sistem i dijelu koji se odnosi na rad i socijalno staranje, prednjačimo u odnosu na region. Imamo bolju zakonsku regulativu i veći broj edukovanih ljudi u resursnim i dnevnim centrima širom Crne Gore koji se bave djecom sa poremećajem iz autističnog spektra”, kazala je Miranović.

Izvor: CDM

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply