Šta sve predviđaju izmjene Nastavnog plana za osnovnu školu

Nacionalni savjet za obrazovanje usvojio je nedavno izmijenjeni Nastavni plan za osnovnu školu i Metodološki okvir, tj. uputstvo za unapređenje predmetnih programa. Uskoro će biti urađeni i novi programi za osnovne i srednje stručne škole.

Kako kaže Radoje Novović, načelnik Odsjeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu za  školstvo, novim nastavnim planom za osnovnu školu smanjen je fond časova za 10 odsto.

Učenici će imati 19 časova manje u odnosu na prethodni plan. U prva tri razreda fond časova sada je 19, u četvrtom − 22, u petom − 23, u šestom − 24, u sedmom − 27, u osmom − 28 i u devetom − 26 časova. U taj fond ušao je čas odjeljenjske zajednice.

„Zavod za školstvo je stručni stav o ovom pitanju iskazao krajem decembra kada je predložio, a Nacionalni savjet usvojio Nastavni plan prema kojem je broj časova iz predmeta crnogorski jezik u prvom ciklusu smanjen sa šest na pet sedmično. Ukinuto je nadgledano učenje, jer je praksa pokazala da ono nije ispunilo namjenu, engleski jezik je uveden kao obavezan predmet od I do IX razreda, a drugi strani jezik kao obavezan od VII do IX. Međutim, Ministarstvo prosvjete je smatralo da to nije dovoljno i da nastavni plan treba smanjiti za najmanje 10 odsto, kako bi učenici imali dovoljno prostora da se posvete učenju. U tom cilju, formirana je multisektorska komisija Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo koja je uradila unaprijeđenu verziju tog nastavnog plana“, ističe Novović.

Bitna izmjena je u tome što je izborna nastava svedena na po jedan čas sedmično u VII, VIII i IX razredu jer je, kako ukazuje Novović, praksa pokazala da ona nije ispunila očekivanja. Naime, direktori su je često koristili za popunjavanje fonda časova nastavnicima koji nemaju normu, učenici nerijetko nijesu bilo u mogućnosti da izaberu željeni predmet. S druge strane, i nastava se pokazala kao neadekvatna. Učenici su se najčešće opredjeljivali za one predmete koji će im biti laki, a ne one koji odgovaraju njihovim sposobnostima, kompetencijama, talentima, i u okviru kojih mogu da prodube znanje koje će im koristiti u daljem školovanju.

„Novina je da je vraćen čas odjeljenjske zajednice (jednom sedmično). Smatrali smo da je to neophodno, a i škole su to tražile kako bi se pojačala vaspitna funkcija škola. To je veoma bitno, jer čovjek osim određenih kompetencija treba da posjeduje određenu svijest, kulturu, tj. da bude zdrava, stabilna ličnost. Na kraju, nije bitno koliko čovjek zna, ako ne može da to znanje iskoristi u saradnji sa drugima, da je timski igrač, ima razvijenu komunikaciju“, naglašava Novović.

Prema njegovim riječim, ukinuto je građansko obrazovanje i vaspitanje kao obavezan predmet.

„To je bila vrlo teška odluka, ali smo u cilju smanjenja fonda časova smatrali da se ovaj predmet može izučavati kao izborni, te da je to međupredmetna oblast i odnosi se na sve razrede i sve predmete. Iako nije idealna, ova mogućnosti bila je prihvatiljiva sa stanovišta zastupljenosti svih predmetnih oblasti koje će omogućiti da se kod učenika razvija osam ključnih kompetencija“, objašnjava naš sagovornik.

Matematika je u II ciklusu smanjena sa pet na četiri časa sedmično. Ukinuta je biologija sa ekologijom pa će oblasti iz ekologije biti pripojene biologiji o čemu će voditi računa komisija koja bude pripremala novi program iz tog predmeta za VI razred. Informatika i tehnika su objedinjene kao jedan predmet koji će se izučavati od IV do VII razreda sa po jednim časom sedmično. Nije udovoljeno zahtjevu da se poveća broj časova fizičkog vaspitanja, jer je procijenjeno da je važeći fond dovoljan. Poređenja koja su rađena sa zemljama u regionu i zemljama EU pokazala su da broj časova iz ovog predmeta kod nas nije manji od bilo koje evropske zemlje. Geografije ima jedan i po čas manje nego u prethodnom periodu i ona će se umjesto u četiri izučavati u tri razreda. Razlog je, kako ukazuje Novović, što treba smanjiti područje fizičke geografije i time rasteretiti učenike jer se iste teme izučavaju u programima poznavanja društva i prirode.

„U narednom periodu uradićemo revizuju izbornih predmeta. Izborni predmet Zdravi stilovi života veoma je tražen, vrlo zahtjevan i u njemu su zastupljene mnoge teme koje se od nas traže, tipa: seksualno obrazovanje, reproduktivno zdravlje, HIV-a, LGBT populacija, vršnajčko nasilje, rodna ravnopravnost. Taj predmet je izučavan sa dva časa, a moraćemo da to preorijentišemo na po jedan čas, ali u dva razreda kako bi mogao da bude konkurentan i da ga učenici biraju. Svešćemo izbornu nastavu na pet do šest bitnih predmeta koji će zastupati pojedina područja i biće nam veoma važno da oni zadovoljavaju standarde. To znači da za predmet postoji edukovan kadar, da škole imaju tehničke i druge mogućnosti za nastavu, da postoje priručnik za nastavnike, udžbenik za učenike“, ističe Novović.

On je takođe naglasio da nastavnici zbog izmjena ne treba da brinu, jer će Ministarstvo zakonskim izmjenama njihovu normu formirati prema novom fondu časova i kurikulumu. Dakle, neće biti otpuštanja, tehnoloških viškova, smanjivanja plata zbog manjeg fonda časova.

Prema novom kurikulumu, 19 časova sedmično odnosi se na društvenu, a 22 na prirodnu grupu predmeta.

„Smanjenjem fonda časova nećemo ništa uraditi ukoliko se predmetni programi još više ne rasterete, oslobode nepotrebnih činjenica. Cilj savremenog obrazovanja jeste da kod učenika razvija kompetencije, tj. kognitivne i generečke sposobnosti. Potrebno je da učenici znaju da rješavaju probleme, analiziraju, kritički se odnose, istražuju, argumentuju, procjenjuju, razmjenjuju mišljenja, da budu interaktivni, uvažavaju drugačija mišljenja ukoliko to snaga argumenta zahtijeva, a sadržaje i činjence oni će sami nalaziti kroz predmetne sadržaje, udžbenike, internet, enciklopedije. To je ključna stvar, a ne da im gomilamo činjenice koje će reprodukovati, a to znanje je neupotrebljivo i samo ih opterećuje“, kaže Novović.

On ukazuje da novi plan školama omogućava više vremena za organizovanje vannastavnih aktivnosti, dodatne nastave, sekcija, da se učenici aktiviraju, ali da nastavnici, ukoliko to prostorne mogućnosti škola dozvoljavaju, ostaju duže u školi.

„Unapređenje predmetnih programa radićemo prema novoj metodologiji. Uradili smo novi metodološki okvir koji se zasniva na ishodima. I raniji programi su imali ishode ali se sada eksplicitno ukazuje na njih. Najveća novina je  upravo u tome što će se umjesto operativnih ciljeva stavljati ishode.Ove sedmice biće održana savjetovanja sa članovima svih komisija koje treba  da do sredine maja urade te programe, da bi ih do kraja maja pregledala Evoluciona komisija koju je formirao Zavod za školstvo. Ona treba da procijeni kako je to urađeno, ukaže na propuste, da sugestije. Planirano je da programi budu završeni do sredine juna kako bi ih do kraja juna usvojio Nacionalni savjet.

Zavod za školstvo će putem svojih nadležnosti pratiti kako se ove novine primjenjuju. A da bi sve funkcionisalo što bolje, krajem avgusta i početkom septembra ekipe Zavoda za školstvo organizovaće regionalna savjetovanja za  sve nastavnike i približiti im nove predmetne programe i planove, novu metodologiju i ukazati šta se od njih očekuje.

„Nastojaćemo da u školama konačno dominira učenje, ne nastava, ne predavanje, tj da nastavnci isporučuju gradivo na bilo koji način i poslije izvjesnog vremena samo daju kontrolne zadatke i na taj način daju ocjene. Potrebno je da ocjenjivanje bude formativno, a  ne samo sumativno“, zaključuje Novović.

Izvor: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Bitno je da se ukidaju časovi muzičke kulture!!!???? Pa neka nam se đeca uče na primjerima raznih “pevaljki” i neka ih školuju i kreiraju im muzički ukus razni rijalitiji, a ne školovani i stručni profesori, čija je prevashodna uloga stvoriti mladog slušaoca umjetničke muzike!!!! I zašto Hor nije jedan od izbornih predmeta??? Oštro i tvrdoglavo se protivim nazivanju časova hora SEKCIJOM!!!!!???? Viđećemo to sa normom!!! Nevjerovatno!!!!

  2. Mislim da je bolje da smanje broj knjiga, recimo drugi razred iz maternjeg ima nekolike knjige, lektire u drugom razredu nigdje veze sa svim ovim, djeca uče slova i uče da čitaju a po planu tri lektire. Tašna učenika drugog razreda teška nekad i preko 10 kg.

  3. Na kraju i nije toliko lose koliko sam mislila da ce biti. Zapravo, na prvi pogled djeluje sasvim ok i suvislo. Vecinom su ovo zapravo stvari koje sam od roditelja slusala kao zamjerke na dosadasnji program, posebno kada je rijec o izbornim predmetima… vidjecemo kako ce to u praksi izgledati

  4. I da je neko tim istim roditeljima uticao na muzicki ukus,ne bi danas đeci pustali ovo smeće koje slusaju!!! Naravno….ne mogu nastavnici/ ce muzicke kulture sami nista!!! Ali se ja trudim….i moji đaci( većina) su zavoljeli operu!!!😊

  5. Zašto se uporno anglikanizira školstvo i cijelo društvo ? Nametanje isključivo engleskog jezika, čak od vrtićkog uzrasta, preko cijelog školskog perioda je totalno neprihvatljivo
    Da li iko razmišlja čemu to vodi?

  6. Zivim u italiji moja djeca svaki dan idu u skolu i imaju po cetri sata i subotom…i nema praznika kao kod nas a cerka u trecem ima geografiju…istoriju…engleski…nauku….matematiku…muzicko… fizicko….i djeca rade prakticno jako dosta a kakve promjene napravili ste sprdnju od skolstva

  7. Treba jos da se rasterete posebno sa gradivom jer je veoma cesto bespotrebno i veoma lose napisano,njima neruzmljivo.Kako ih zatupljuju,ne umiju prepisati gradivo od drzava iz regiona i povecati izbor izdavaca udzbenika.Malo.kreativnosti nikoga ne bi ubilo

  8. Uvodjenje Crnogorskog jezika katastrofa i uvodjenje po dva-tri dana slobodno poslije tromesecja…i kad se sve sabere broj slobodnih dana od septembra do kraja skolske god.vise se ne ide u skolu no sto se ide! Knjiga iz jednog predmeta uzas Boziji i grijeh. Traze da se kupuju knjige a ne otvore ih jednom! I sto je najgore kad nemaju volju ili nemaju vremena da objasne djeci kazu : Imate i nadjite na internet… Katastrofa.

Leave a Reply