Maloljetnici lako do alkohola, tri lokala zatvorena od januara

Od početka godine Turistička inspekcija Uprave za inspekcijske poslove (UIP) zatvorila je tri ugostiteljska objekta, zbog kršenja zabrane točenja alkoholnih pića maloljetnicima.

U Crnoj Gori je 80 odsto šesnaestogodišnjaka makar jednom u životu pilo alkohol, a njih 48 odsto koristilo je alkohol u proteklih 30 dana, dok je procenat onih koji su sa 13 godina pa i ranije probali alkohol 47 odsto, navodi se u izvještaju posljednjeg međunarodnog istraživanja ESPAD 2015. (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs), dostupnom na sajuti Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Zbog sve prisutnijeg problema konzumiranja alkohola od maloljetnika i dozvole vlasnika lokala da im se alkoholna pića služe, Turistička inspekcija, u okviru redovnog nadzora, vrši kontrolu točenja alkohola maloljetnim licima, a kako su pojasnili nadzor se organizuje u dva vremenska perioda tokom dana, u jutarnjim časovima, u vrijeme školskog odmora i u kasnim večernjim satima (najčešće vikendom).

“U prvom terminu, nadziru se ugostiteljski objekti koji su locirani u blizini škola, a noću u diskotekama, noćnim klubovima, noćnim barovima itd. Kada je u pitanju ova nepravilnost, uočeno je da znatan broj ugostitelja angažuje lica za obezbjeđenje objekta i regulisanje reda u istima, koji ne dozvoljavaju čak ni ulazak maloljetnicima”, navode u odgovorima za DN iz Uprave za inspekcijske poslove.

Trend korišćenja duvanskih proizvoda i alkohola kod šesnaestogodišnjaka je u padu u odnosu na raniji period, zaključeno je u posljednjem međunarodnom istraživanju ESPAD, međutim ono što je nama vidljivo govori suprotno, a to potvrđuju i učenici Gimnazije “Slobodan Škerović” u Podgorici, sa kojima smo razgovarali.

“Nema razlike, ko želi može kupiti cigarete u prodavnici, niko te više ne pita da li si punoljetan. Što se pića tiče, zavisi gdje, negdje traže ličnu kartu, ali u većini lokala ne traže”, rekla je učenica Iva Vukčević.

Šesnaestogodišnjakinja Anja Pejović navodi da ima lokala koji bez problema toče pića maloljetnicima, a da na osnovu onoga što je čula postoje lokali i u blizini škole koji služe alkohol ko god da zatraži.

“Tačno se zna i u kojima, bez pitanja o godinama toče alkohol. Ima kafića u kojima traže ličnu kartu, ali često i uprkos negativnom odgovoru, oni posluže ono što je naručeno”, kazao je on.

To što se i pored zabrane u pojedinim ugostiteljskim objektima i dalje toči alkohol maloljetnicima, psihološkinja Radmila Stupar Đurišić u ranijem razgovoru za DN, navela je da je pogrešno, da ne odobrava to, ali da razumije.

“Ekonomska kriza je zahvatila privatnike, vlasnike lokala koji se vode isključivo zaradom. Od njih se ne može očekivati da budu društveno odgovorni i da ne štete budućnosti novih generacija dok god ne zadovolje potrebe, te tako prodaju ko god hoće da kupi”, kazala je StuparĐurišić.

Ona ističe dužnost roditelja da vaspitavaju djecu da vode zdrav način života, da ih nauče da im nije mjesto u kafani.

U slučaju da se utvrdi nepravilnost, odnosno prekrši zabrana točenja alkoholnih pića maloljetnicima, turistički inspektori izdaju prekršajni nalog kojim izriču novčanu kaznu.

Kazna za pravno lice je u iznosu od 1.000 eura i 150 eura za odgovorno lice upravnom licu. Ako je u pitanju preduzetnik novčana kazna je 400 eura. Pored novčane kazne, pristupa se i pečaćenju objekta.

Podsjetimo, istraživanje ESPAD 2015. pokazuje da je u Hrvatskoj čak 92 odsto šesnaestogodišnjaka probalo alkohol, dok je 55 odsto pilo alkohol u posljednjih mjesec dana, što je znatno iznad evropskog prosjeka. Baš zbog toga, u Hrvatskoj se te stvari rješavaju drugačije nego u zemljama regiona pa i u Crnoj Gori, te je tamo zabranjen izlazak mlađima od 16 godina poslije 23 sata bez pratnje roditelja ili staratelja.

U Crnoj Gori još ne postoji program edukacije, konkretno vlasnika ugostiteljskih objekata, po pitanju ovog problema, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) navode da bi bilo jako dobro i poželjno da takvi programi postoje,

“Ali nažalost nema ih, kao specifičnih. Pokušavamo da edukujemo populaciju kroz medijska predstavljanja i specifične programe koji se realizuju u predškolskim, školskim ustanovama i zajednicima u kojima borave pripadnici vulnerabilnih kategorija stanovništva. Svakako razmatramo mogućnost izrade programa i za vlasnike prodavnica i lokala, ali postavlja se pitanje njihove motivacije i želje da učestvuju u istom”, zaključuju iz IJZ.

Izvor: CDM

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply