Čim se stabilizuje baza maternjeg jezika, a to se uglavnom dešava oko treće godine, kada je djete već usvojilo neke konvencionalne strategije u korišćenju govora i jezika kao moćnog sredstva komunikacije, neophodne su vježbe za stimulaciju razvoja govornih sposobnosti, objašnjava logopedica Ana Delić koja savjetuje roditeljima da odvoje pola sata dnevno i posvete ih samo svom djetetu kako bi radili na obogaćivanju riječnika.

“Tada dijete ima veliki vokabular i razvilo je određeni i aktivni i pasivni rječnik, što znači da razumije određene riječi, ali ih ne koristi aktivno u govoru. To je period velike radoznalosti djece i postavljanja pitanja, traženja objašnjenja roditeljima: zašto pada kiša, šta je ovo, kako ovo radi, oni jednostavno zahtijevaju da im objasnite zašto se nešto dešava, objasnite uzrok i posljedicu”, kazala je onagostujući nedavno u programu Radija Herceg Novi.

Napominje da se kod neke djece to razvija i ranije, pa je potrebno u tom uzrastu čitati različite priče, pjevati pjesmice koje imaju vizuelnu podršku koja je djeci jako bitna.

Delić pojašnjava da ima prelijepih dječjih knjiga koje se mogu iskoristiti da se predstavi govor i priča i lijepo govorenje. Tako se stvara ljubav prema čitanju i njeguje  komunikacija sa djetetom.

“Bez obzira koliko ste umorni nađite pet minuta za priču, djete će vam biti zahvalno, ali i vi sami sebi”, kaže ona.

Roditeljima savjetuje da ne budu strogi prema djetetu i grubo ga ispravljaju u govoru, jer u protivnom mogu stvoriti otpor.

Kada čuju da pogrešno izgovara neka slova ili riječi, roditeljima sugeriše da nakon njega blago ponove, i pređu preko toga što je dijete reklo kao da se ništa nije desilo. Nakon određenog broja ponavljanja te iste priče ili riječi djete će usvojiti ispravno kao nešto što je normalno i pravilno, bez ikakvog opterećenja i sa ljubavlju će nastaviti da vas sluša dok mu pričate priče.

Za stimulaciju razvoja govora i lijepog govorenja Delić nabraja i razne igrice koje zajedno igraju djeca i roditelji ili drugi članovi porodice. To su kreativne igrice, kao izvlačenje papirića na kojima su napisane određene riječi ili nacrtani neki predmeti.

“Nacrtajte batu ili seku, loptu, cvijet….. Napravite deset – petnaest takvih papirića, ubacite u kutijicu i onda se igrate izvlačenja papirića. Dajte djetetu da izvuče dva tri papirića, pa onda imenuje pojmove sa slike i  na osnovu ta tri pojma napravi jednu rečenicu. Prvo mu vi dajte primjer da biste ga ohrabrili i da bi znalo šta vi zapravo tražite od njega, kakva je to igra i kakva su pravila”, kaže ona.

Djeca vole ovu igru, veoma im je interesantna. Na primjer izvuklo je pojmove bato, seka, lopta, a roditelj treba da mu navede primjer da se bato i seka igraju loptom. Tada roditelj može da postavi pitanja gdje se igraju, šta je ko obukao, gdje bi još mogli da se igraju i slično.

“Dakle vaš verbalni podražaj i posvećivanje vremena vašem djetetu je zaista nešto što je neophodno, a ovim načinom ćete obogatiti djetetov riječnik i pomoći mu da zavoli to što radite sa njim i kasnije kada krene u školu olakšaćete mu učenje gradiva”, objašnjava logopedica Ana Delić napominjući da je ovakvo druženje sa djetetom do četvrte godine posebno korisno, jer dijete  upija svaku riječ, događaj, pogled pa i neverbalnu reakciju .

“Vaša priča i razgovor  je poslednje što djeca  čuju toga dana, ostaje im u glavi i vrlo rado to sjutradan prepričavaju, vrlo precizno, čak na način kako ste vi reagovali ili pričali. I tu treba voditi računa kako govorite, šta govorite i obavezno obezbjedite objašnjenje za sve što pričate. Ne servirajte gotovo djeci već pokušajte i u tim objašnjenjima da im zagolicate maštu kako bi i ono samo postavljalo pitanja o određenoj tematici”, savjetuje logopedica Ana Delić ističući da je boravak u vrtiću vrlo bitan jer u vršnjačkim grupama djeca zajedno napreduju, druže se i rade na socijalno emocionalnom i govorno – jezičkom razvoju.

Izvor: Radio Herceg Novi