PISA testiranje nalaže promjene u sistemu obrazovanja

 

Rezultati PISA testiranja učinili su jasnijim i očiglednijim probleme sa kojima se naš obrazovni sistem suočava, zbog čega će stavljanje akcenta na praktična znanja, vještine i kompetencije, koje našim učenicima očigledno nedostaju, biti jedan od ključnih izazova za Ministarstvo prosvjete u narednom periodu.

To se navodi u odgovorima na pitanja Pobjede o tome u kojoj mjeri će ova periodična testiranja čiji rezultati za 2015. godinu nijesu nimalo ohrabrujući biti povod za analizu i konkretne smjernice za promjene.

PISA testiranje međunarodni je program OECD-a za procjenjivanje postignuća učenika (Programme for International Student Assesment PISA) u kojem je primarno koliko učenici uspješno primjenjuju znanja, vještine i sposobnosti stečene u školi i van nje, a ne što su i koliko naučili iz pojedinih nastavnih predmeta na kraju obaveznog obrazovanja, odnosno na kraju osnovne škole.

Testiranje koje se sprovodi u 70 zemalja ujedno je značajan orjentir za uočavanje nedostataka i poboljšanje obrazovnog sistema. Dakle, nije cilj da se pruži uvid svakom pojedinačnom učeniku testiranja u to kako je savladao određene vještine, već se rezultati istraživanja analiziraju i prikazuju na nacionalnom nivou. Na taj način se procjenjuje kvalitet i pravednost određenog obrazovnog sistema.

Iz Ministarstva kažu da rezultati PISA testiranja predstavljaju putokaz u kojem pravcu treba mijenjati i unapređivati obrazovni sistem, kako bi naši učenici sticali trajna, funkcionalna znanja.

Ovo testiranje, koje se sprovodi svake tri godine i koje je usmjereno na tri oblasti čitanje, matematiku i nauku ima za cilj da utvrdi da li su učenici osposobljeni da kritički razmišljaju, da li mogu stečena znanja primijeniti u nepoznatom kontekstu, u različitim, relevantnim situacijama sa kojima se srijeću u životu i radu, što u krajnjem i jeste cilj obrazovanja, pojašnjavaju iz Ministarstva prosvjete.

Ovaj Vladin resor će zahtijevati od Zavoda za školstvo da rezultate detaljno sagleda prilikom izrade obrazovnog programa, odnosno predmetnih programa, posebno u kontekstu činjenice da su već započete izmjene programa za osnovno obrazovanje, koje će biti završene u toku ove godine.

“Istovremeno će se raditi na unapređenju interne i eksterne evaluacije kvaliteta iz pojedinih nastavnih predmeta ili oblasti, na stalnom stručnom usavršavanju nastavnika, sa akcentom na jačanju njihovih pedagoških kompetencija i poboljšanju materijalnih uslova i opremljenosti škola i slično. U tom smislu, PISA testovi moraju biti osnova za unapređenje nastavnog procesa. Tako su podaci sa prethodnih testiranja uključeni u Strategiju razvoja osnovnog obrazovanja i vaspitanja, a urađena je i Strategija za rad sa darovitim učenicima”, ističu u Ministarstvu.

Profesor dr Vladimir Pešić, predsjednik Naučnog odbora Univerziteta Crne Gore, ističe da se većina stručnjaka slaže, ne samo kada je riječ o prirodnim naukama, da je nedostatak praktične nastave jedan od akutnih problema našeg srednjoškolskog obrazovanja.

“Dio krivice je naravno i na nastavnicima koji nemaju praktičnih znanja i vještina koji usmjeravaju učenike na teoriju, ali često i i na nemotivisanost nastavnika na dodatno obrazovanje i usavršavanje. Međutim, da budem jasan, mislim da krivica najčešće nije na nastavnicima. Oni jednostavno prate zadate nastavne planove i programe koji su često zastarjeli, tj. ne osavremenjuju se onim tempom kojim bi trebali da prate potrebe i nastavnika i učenika i ne prate teme koje su interesantne i podstiču nastavnike na aktivan transfer znanja”, kazao je profesor Pešić Pobjedi.

Prema njegovim riječima, ostvareni rezultati na PISA testiranju, a posebno činjenica da već godinama nema napretka ozbiljan su alarm za svako ozbiljno društvo.

“Modernizacija nastavnih planova i programa (uz aktivno ekspertsko učešće i učešće Univerziteta i njegovog kadra u tom procesu), modernizacija udžbeničke literature (kroz aktivno podsticanje konkurentnosti), motivisanje nastavnika kao i učenika za praktičnu nastavu, dodatno usavršavanje nastavnog kadra kroz projekte cjeloživotnog obrazovanja, uvođenje obavezne prakse, ali i aktivno i plansko podsticanje ljetnjih škola u određenim oblastima neke su od preporuka u kom pravcu treba ići”, kazao je on.

Na pitanje zbog čega postoji problem u savladavanju znanja iz ovih oblasti prirodnih nauka i da li se barijera javlja u samom procesu prenošenju znanja, profesor Pešić smatra da nema razlike između prirodnih i drugih oblasti nauke.

“Možda se to čini zbog same prirode prirodnih nauka koje su u svojoj suštini vezane za „eksperiment” pa su ti problemi više uočljiviji i vezani za sam proces prenošenja znanja”, kaže Pešić.

Pešić ističe da, pored navedenih problema, ipak ohrabruje podatak da kod nas interesovanje za fakultete iz prirodnih nauka nije uopšte smanjeno.

“Čak posljednjih godina imamo i primjetan trend povećavanja interesovanja za ove fakultete. Ovo pokazuje da više nema mjesta jednom stereotipu koji je postojao da svršeni srednjoškolci u Crnoj Gori izbjegavaju prirodne nauke”, kaže Pešić.

On ističe da je to pokazatelj da mladi ljudi uspješno prepoznaju svoje ambicije pa i svoje potrebe, i počinju da biraju one programe koji su u trendu, kao što to rade i njihovi vršnjaci širom svijeta.

“Nadam se da će politika obrazovanja kada je riječ i o našem srednješkolskom obrazovanju prepoznati tu potrebu za promjenama, koja je više nego neophodna, i sa kojom jedino možemo doći do dugo očekivanih dobrih rezultata”, naglašava profesor Pešić.

PISA testiranje sprovedeno je u Crnoj Gori od 14. aprila do 26. maja 2015. godine i njime je bilo obuhvaćeno oko 6.000 učenika iz 50 srednjih i 15 osnovnih škola.

Na skali od 70 zemalja koje su učestvovale u testiranju, Crna Gora je ostvarila 411 poena iz prirodnih nauka, 427 poena iz čitanja i 418 iz matematike (prema rezultatima iz oblasti rangirani smo od 52. do 59. mjesta). Osim iz oblasti prirodnih nauka, gdje je za poen ostvaren slabiji rezultat nego 2012. godine, u čitanju i matematici popravljen je skor, ali je to i daleko od prosjeka koji iznosi 493 poena.

Primjera radi, Singapur je taj prosjek prebacio za 63 poena u oblasti prirodnih nauka. Iza njega kotirao se Japan. U prvih 10 zemalja u tom segmentu našle su se Kanada, Japan, Kina, od evropskih država samo dvije Estonija i Finska. Sljedeća najbolja evropska zemlja je Slovenija, koja je daleko ispred ostalih zemalja regiona, ali i većine evropskih država.

Izvor: CDM

SOS linija baner

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply