Patrijarhalni stavovi i slaba zdravstvena njega bacaju sjenku na iskustva majki sa dojenjem

Majke u Crnoj Gori često uspijevaju da održe dojenje uprkos lošim savjetima koje dobijaju od medicinskih radnika, pokazala je anketa sajta SteadyHealth, u čijem su istraživanju majke ukazale i da ih u tome sputavaju patrijarhalni stavovi sa kojima se susrijeću.

SteadyHealth je nedavno objavio i izvještaj o stavovima majki iz bivših jugoslovenskih republika – Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske na osnovu kojeg se zaključuje da su voljne da doje, ali i da im je na putu mnoštvo složenih izazova – od kulturoloških stavova do loše podrške medicinskih radnika i skrivene promocije formula u zdravstvenim ustanovama.

O situaciji u Crnoj Gori, SteadyHealth je pitao 200 majki koje su govorile o tome šta one misle o dojenju, o stavovima sa kojima su se srijetale u svojim društvenim krugovima, i kako one vide podršku dojenju u Crnoj Gori.

Lični stavovi o dojenju majki iz Crne Gore

Da je majčino mlijeko nutritivno superiorno u odnosu na formulu zna 85 odsto crnogorskih ispitanica , dok 5 odsto njih reklo da je formula bolja opcija.

Većina majki u Crnoj Gori ima sljedeće stavove o dojenju:

  • Dojenje dovodi do niže stope razboljevanje kod beba (75 %);
  • Dojenje ima zdravstvene prednosti za majku (61 %);
  • Dojenje pospješuje vezu između majke i bebe (83 %);
  • Većina majki je fizički sposobna da doji (68 %);
  • Majke treba da imaju pravo da doje u javnosti  (66 %).

Koliko je važno dojenje majkama u Crnoj Gori? Ukupno 81% njih vjeruje da je dojenje toliko važno da mu se treba dati prioritiet kada se majka suoči sa izazovima, dok 28% njih se slaže sa stavom da iako dojenje pruža zdravstve benefite majci i bebi, ove prednosti nisu tolike da bi se majke koje ne doje trebale osuđivati.

Na osnovu njihovih ličnih stavova prema dojenju, kakva su lična iskustva majki u Crnoj Gori sa dojenjem?

Velika većina ispitanica iz Crne Gore je započela dojenje – skoro 97% njih. Od ovog procenta, 27,37% kažu da su bar jednu bebu isključivo dojile tokom prvih šest mjeseci života, kako preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF.

I one majke koje nikad nisu dojile i one koje s dojile samo kratko vrijeme su sa nama podjelile razloge da se okrenu formuli. Najpopularniji razlog je to što su im tako doktori savjetovali, tako da je skoro 26% majki odgovorilo na ovaj način. Skoro 19 odsto majki kazalo je da su ‘medicinski izazovi’, uključujući mastitis i porođaj carskim rezom, razlog što su prestale da doje.

Preko petina ispitanica je kao primarni razlog za prekid dojenja ubrzo nakon rođenja bebe ili nepočinjanje dojenja navela ‘Nisam ništa znala o dojenju’.

Dok između 19,3 i 36,36% majki iz Bosne, Hrvatske i Srbije kožu da su odustale od dojenja jer prosto ‘nisu imale (dovoljno) mlijeka’, isto se ne može reći za majke iz Crne Gore. Iznenađujuće, samo 3.7% onih crnogoskih majki koje nisu dojile ili su se okrenule formuli ubrzo nakon porođaja je kao razlog navelo nedostatak mlijeka. Ovo saznanje potencijalno pokazuje zanimljive kulturološke razlike, naročito kada se uzme u obzir da se drugačiji odgovori ne mogu objasniti time da crnogorski majke imaju ‘bolje gene za dojenje’ jer, etnički gledano, četiri zemlje u kojima je istraživanje rađeno se po tome uopšte ne razlikuju.

Što se tiče iskustva u crnogorskim porodilištima, preko petine ispitanica je reklo da su dobile savjete kako da pokrenu laktaciju i pomoć u prevazilaženju izazova. Dok 20,71% majki kaže da su njihove bebe hranjene formulom bez njihovog pristanka i 15% nisu bile u mogućnosti da doje bebe na zahtjev, pošto su bile smještene odvojeno u bokseve, a 18,57% majki je imalo priliku da podoji svoje bebe u prvim satima nakon porođaja.

Pitali smo Anu Vujnović iz NVO Roditelji koje je osnovalo vršnjačko savjetovalište za dojenje u Crnoj Gori prije dvije godine, da prokomentariše ovu situaciju. Ana je rekla SteadyHealth da zdravstveni radnici ‘često preporučuju formulu, a da prvo ne procijene bebin prihvat dojke, položaj na dojci i druge znake napretka kod bebe osim dobitka na težini’.

“Kada majke pokažu neki od znakova bolesti, kao što su grip, visoka temperature ili mastitis, često dobijaju preporuku da prestanu da doje”, pojašnjava Vujnović.

Iako NVO Roditelji nije bila u mogućnosti da otkrije dokaze o kršenju Kodeksa o reklamiranju zamjena za majčino mlijeko, oni sumnjaju ‘da su neki doktori pod uticajem kompanija koje se bave distribucijom formula’. Još jedan veliki problem, s druge strane, je nedostatak bejbi frendli praksi u crnogorskim porodilištima. 

‘U većini crnogorskih porodilišta nema bejbi frendli programa, uključujući naveće porodiliše u okviru Kliničkog centra Crne Gore, gdje se godišnje rodi polovina crnogorskih beba. Bebe se odvajaju od majki i rutinski hrane formulama u prvim danima po rođenju. Postoji napredak u smislu kontakta koža na kožu između majke i bebe odmah poslije porođaja u nekim porodilištima posljednjih godina, ali majke su i dalje primorane da izdajaju mlijeko i prosipaju ga u situacijama kada su odvojene od bebe kada, na primjer, beba ima novorođenačku žuticu ili gubi na težini u danima nakon porođaja”, dodala je Vujnović Nedostatak podrške od strane zdravstvenih radnika, zajedno sa nedostatkom podrške u porodici, su glavni razlozi za veliki pad u stopi dojenja, kao i za rano uvođenje čvrste hrane i vode bebama u Crnoj Gori”.

Crnogorski zdravstveni radnici ‘slabo informisani ili nezainteresovani za dojenje’

Uzimajući u obzir da je tako visok procenat majki imao iskustva sa praksama koje su u suprotnosti sa medicinom zasnovanom na dokazima u porodilištima, kao što je davanje formule bebama bez saglasnosti roditelja i odvajanje beba od majki u jaslice, koliko naše ispitanice misle da su zdravstveni radnici kompetenti u vezi sa dojenjem?

  • 27.12% je sigurno da su zdravstveni radnici dobro informisani o benefitima dojenja, mogućim izazovima i načinima za njihovo prevazilaženje .
  • 30.51% procjenjuju da zdravstveni radnici nisu dovoljno informisani o dojenju.
  • Četvrtina smatra da su njihovi zdravstveni radnici dobro informisani, ali da nemaju motivacije da pomognu majkama da prevaziđu izazove sa dojenjem i da im daju savjete o uspješnoj laktaciji, što je trend koji smo takođe primjetili i u ostatku regiona.

Ostale majke ili nisu željele da odgovore, ili smatraju da su ‘neki zdravsteni radnici dobro informisani, dok drugi nisu’.

Kada smo upitali ispitanice da podjele sa nama pozitivna i negativna iskustva u vezi sa dojenjem i zdravstvenim sistemom, dobili smo komentare od majki kojima su njihovi zdravsteni radnici pomogli oko pozicioniranja na dojku, priihvata i prevencije mastitisa. Većina, ipak, ima negativna iskustva. Jedan komentar se naročito istakao. ‘Željela sam da dojim, ali kako je moja beba u boksu hranjena formulom, svaki put bi bila sita kada su je donosili na podoj i nije bila zainteresovana da sisa’.

Druga majka, na opšte izenenađenje, je rekla da se majkama odmah nakon porođaja daju bočice i pokaže se gdje da nađu formulu, tako da ‘bebe ne bi plakale na odjeljenju’.

Šta majke u Crnoj Gori misle o dojenju u javnosti?

I pored činjenice da 66% naših crnogorskih ispitanica kažu da majke treba da imaju zakonsko pravo da doje u javnosti, samo 50,7% njih se osjetilo dovoljo opušteno da doji u javnosti. Komentari majki koje se protive dojenju u javnosti su jače izraženi od onih dobijenih od učesnica iz Srbije, Bosne i Hrvatske. ‘To nije pristojno i neprijatno je za prolaznike’, jedna kaže, dok druga vjeruje da ‘samo žene koje žele da privuku pažnju na sebe bi to radile’ i njihovi stavovi daju veoma dobru predstavu o ostalim komentarima od strane žena koje se protive dojenju u javnosti koje smo dobili.

S obzirom da mnoge majke, od kojih je većina dojila ili još doji, osjeća da je u redu dojiti u javnosti, iznenađujuće je da ‘samo’ 16,9% onih koje su dojile u javnosti imaju negativna iskustva, uključujući one da im je rečeno da je to ‘moralno neprihvatljiv čin’. Nešto preko 7% se susrjelo sa pozitivnim komentarima dok su dojile u javnosi, dok je 26,67% imalo neutralnu reakciju okolone.

Kako bi se mogla popraviti stopa dojenja u Crnoj Gori?

Kada im se postavi ovo pitanje, većina majki koje su učestvovale u našem istraživanju vjeruje da je odgovor u boljoj edukaciji zdravstevnih radnika – 20,38% onih koje su tako odgovorile. Bolje informisanje majki bi bio najbolji način za podizanje stope dojenje, stavovi su 17,83% majki.

Druga predložena rješenja:

  • Bolje društveno prihvatanje dojenja (8.92 %);
  • Veće aktivno angažovanje od strane zdravstvenih radnika (11.46 %);
  • Strogo poštovanje Bejbi frendli programa (8.92 %).

Pedijatarica dr Vjera Janković je rekla za SteadyHealth da vjeruje da su izazovi sa dojenjem, kao što su mastitis i bol, uz brigu oko količine mlijeka, glavni razlozi zbog kojih stopa dojenja u Crnoj Gori nije viša.

“Ono što je potrebno je podizanje svijesti o benefitima dojenja i tu prvenstveno mislim na trudnice, koje moraju biti potpuno informisane šta da očekuju u vezi sa dojenjem. Takođe, mi, zdravstevni radnici, se moramo uključiti i biti motivisani da pomognemo majkama koje doje da prevaziđu izazove sa kojima se mogu sresti tokom dojenja’, kazala je ona.

Šta možemo da naučimo od Crne Gore?

Od svih zemalja u kojima smo sproveli istraživanje, Crna Gora je sa najvišim brojem majki koje kažu da su slijedile preporuke SZO za isključivo dojenje tokom prvih šest mjeseci bebinog života. Nalaz da mnogo manji broj majki prekida dojenje jer vjeruju da nemaju dovoljno mlijeka je takođe značajan. Ispitivanje u Crnoj Gori takođe pokazuje da kulturološki stavovi među majkama o dojenju mogu uticati na stopu dojenja, ali da širi kulturološki stavovi imaju važnu ulogu. Nije slučajno da je Crna Gora, najpatrijarhalnija of svih zemalja koje smo ispitivali, dom majkama koje duže doje – i pored činjenice da su izložene sličnim štetnim praksama od strane zdravstvenih radnika koje su primećene i u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj.

Dok više majki doji duže u Crnoj Gori u poređenju sa njihovim direktnim susjedima, moramo se takođe zapitati kakvo je njihovo iskustvo sa dojenjem. S obzirom na suprotstvaljanje donjenju u javnosti od strane majki lično, možemo samo da zaključimo da, više od fokusiranja na povećanje stope dojenja, majke u Crnoj Gori bi više koristi imale od kulturolških promjena u shvatanju prema ženama.

Izvor: Steadyhealth, prevedena verzija teksta

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Rece li ijedna majka da je ktoz svoje obrazovanje (koje ne mora biti visoko) naucila dovoljno o anatomiji covjeka i da je sama znala da je dojenje najbolji izbor i samim tim nije imala dilemu oko toga??
    Da se uvede zakon koji bi sprijecio neobrazovane ljude da se razmnozavaju!
    Tako bi bilo sprijeceno mnogo toga,pa i nedavna smrt djevojcice iz Rozaja.
    Takodje bi bio dobijeno i puno toga pozitivnog.
    Znam,znam…to se zove diskriminacija.Odlicno!Zivimo u neznanju,a onda placajmo ceh i ocekujmo da nas drugi sazalijevaju.

Leave a Reply