Nedostaju logopedi, fizioterapeuti i defektolozi, alegolozi, anesteziolozi, neurolozi…

U Crnoj Gori ima ukupno 166 pedijatara, što nije dovoljan broj, a u pedijatrijskoj medicini najviše nedostaju logopedi, fizioterapeuti, defektolozi, alegolozi, anesteziolozi, neurolozi… saopšteno je na panel diskusiji Nedostatak ljekara za djecu u sistemu javnog zdravstva.

Debata je realizovana u okviru projekta #HealthUP koji je podržan od strane Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, a za cilj ima jačanje partnerskog dijaloga i saradnje između vladinog i nevladinog sektora u oblasti zdravstva. Cilj programa, koji će naredne dvije godine sprovoditi CAZAS, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica i udruženje Roditelji, je da se dodatno osnaže i ojačaju organizacije civilnog društva kako bi sistem zdravstvene zaštite bio efikasniji i više okrenut potrebama pacijenata.

Prema podacima koje su saopštile predstavnice Instituta za javno zdravlje u Crnoj Gori radi 26 pedijatara na 100 hiljada stanovnika, dok je u svijetu njihov prosjek 17.  Ta institucija priprema registar kadrova u zdravstvenom sistemu, nakon čega će se dobiti adekvatni podaci o broju ljekara koji rade u sistemu javnog zdravstva, pa time u u pedijatrijskoj medicini.

Snežana Mijušković iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda saopštila je da njihovi izvještaji ukazuju na deficit specijalsita iz različitih oblasti.

Ona je dodala da se osim toga roditelji žale i na dugotrajno čekanje na zakazani pregled, nemogućnost ostvarivanja različitih medicinskih tretmana koji su potrebni djeci sa smetnjama u razvoju, neadekvatan pristup/dostupnost zdravstvenih ustanova, neadekvatno liječenje, nemogućnost naplate troškova liječenja (refundacija) i sl.

Mijušković je ukazala i da u Crnoj Gori ne postoje mogućnosti za ostvarivanje kvalitetne stomatološke zaštite.

„Na teritoriji čitave Crne Gora nisu stvoreni uslovi za kvalitetnu stomatološku zaštitu za djecu sa poteškoćama u razvoju“, rekla je Mijušković.

Direktor Doma zdravlja u Podgorici, Nebojša Kavarić, naveo je da u zdravstvenom sistemu Crne Gore nema dovoljno pedijatara, kao ni zdravstvenog osoblja i pripadajućih zdravstvenih struka koje se bave djecom, a smatra da na tu problematiku utiče više faktora, između ostalog i demografska kretanja unutar Crne Gore.

„Više od polovine crnogorskog stanovništva trenutno je u Glavnom gradu“, naveo je Kavarić koji je ukazao i na problem starosne strukture u oblasti pedijatrije.

„Više od polovine pedijatara u Crnoj Gori ima 55 i više godina, a od toga trećina od ukupnog pedijatara ima više od 60 godina“, kazao je Kavarić i dodao da je na specijalizaciji pedijatrije oko 30 ljekara. On je ukazao da je prosječan završetak specijalizacije iz pedijatrije pet godina.

“Obično se vrijeme stvaranja porodice vezuje za posljednje godine specijalizacije i tako se dolazak pedijatra produžava za nekoliko godina. Znači, u najboljem slučaju kad date specijalizaciju sada, pedijatrica će doći minimun za pet, najčešće za šest, a uobičajno za osam godina nakon specijalizacije“, pojasnio je Kavarić, dodajući da na Birou rada nema pedijatara.

Prema njegovim riječima, na području Glavnog grada skoro pet hiljada odraslih građana (iznad 18 godina) ostalo je registrovano kod pedijatra, a za ustanova na svojo evidenciji ima 50 hiljada djece.

„U sistemu trenutno ne postoji formalno izabrani doktor za dijete koje će se roditi sada, ali sva djeca, bez obzira na to što nemaju svog izabranog pedijatra ili drugog ljekara, dobijaju komplentu zdravstvenu zaštitu“, rekao je Kavarić.

Kako je kazao, dijete je osiguranik Fonda zdravstva i činom rođenja dobija zdravstvenu knjižicu i sva prava koja mu pripadaju.

„Formalnost izabranog pedijatra dosta znači ako se sjetimo da je procenat, u zavisnosti od koeficijenta, dvije hiljade djece kod jednog pedijatra. To znači da se svakom pedijatru u Podgorici dodaje još nekoliko stotina djece koja se pregledaju iako nisu formalno registrovana kod tog pedijatra“, objasnio je Kavarić.

On je saopštio da je Ministarstvo zdravlja primijetilo i određene tendencije gubljenja interesovanja stomatologa za dječju i preventinu stomatologiju.

„Ozbiljno ćemo se pozabaviti problematikom ukupne stomatološke zaštite djece, koja je neodvojivi dio pedijatrijske medicine“, poručio je Kavarić.

Prema njegovim riječima, najveći deficit u pedijatrijskoj medicini su pedagozi, socijalni radnici, fizioterapeuti, defektolozi, oligofrenolozi i logopedi.

„Nema ih puno ni u školama, ni na području Glavnog grada. Naš predlog za proširenej sistematizacije našeg, a time i svih drugih domova zdravlja bio je dominantno upućen na povećanje stručnjaka ovog tipa“, rekao je Kavarić.

On je, govoreći o Centru za autizam, naveo da su planirani, osim stručnog tima od sedam ljudi, dnevni centri u svim opštinama koji moraju raditi zajedno sa centrima za socijalni radi.

„Da razbijemo svi zajedno famu kod laičke javnosti da Centar za autizam treba da bude zgrada sa deset spratova i rešetkama na prozoru“, poručio je Kavarić.

Marija Palibrk iz Instituta za javno zdravlje saopštila je da trenutno nemaju podatke o subspecijalizacijama zbog čega nije mogla u ovom trenutku reći da li nedostaje dječjih endokrinologa.

Palibrk je navela da je, prema posljednjim dostupnim podacima iz 2015. godine, u Crnoj Gori 166 pedijatara i doktora na specijalizaciji pedijatrije.

„Znači u Crnoj Gori ide oko 26 pedijatara na 100 hiljada stanovnika, dok je evropski prosjek 17 pedijatara na 100 hiljada stanovnika. Mi smo iznad evropskog prosjeka i, u poređenju sa drugim evropskim zemljama, ne možemo govoriti o deficitu“, rekla je Palibrk.

Ona je istakla da se radi o različitim sistemima, posebno kada je u pitanju primarna zdravstvena zaštita jer, na primjer, u Britaniji gdje je razvijen koncept porodičnog ljekara uglavnom se problem liječenja djece nalazi u rukama tog doktora.

Izvo: MINA

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply