Djeca sa invaliditetom nemaju dovoljnu podršku

ramada

U Crnoj Gori djeca sa invaliditetom nemaju dovoljnu podršku, a njihova inkluzija u obrazovnom sistemu nije na zadovoljavajuća, ocijenjeno je na radionici Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG).

Radionica Djeca s invaliditetom u Crnoj Gori kroz objektiv Konvencije UN o pravima osoba sa invaliditetom, organizovana je u saradnji sa Evropskim formumom osoba sa invaliditetom – EDF i UNICEF-om, u okviru projekta kojeg finansira Evropska unija.

Izvršna direktorica UMHCG, Marina Vujačić, ocijenila da su djeca sa invaliditetom u Crnoj Gori dugo godina bila tabu tema, navodeći da se situacija značajno promjenila, ali ne u dovoljnoj mjeri.

„Djeca sa invaliditetom ni danas nemaju dovoljnu podršku. Institucije i dalje djeci sa invaliditetom pristupaju kao prema nekome kome treba pomoć, a ne nekome kome su potrebne mogućnosti da postane građanin dostojan sloboda i prava“, rekla je Vujačić.

Ona je ukazala da u Crnoj Gori ne postoji rana identifikacija i u skladu sa tim procijenjivanje individualnih potreba podrške koja je neohodna djeci i osobama sa invaliditetom.

„U Crnoj Gori se često govori o brojkama kada se pokušavaju predstaviti rezultatati, ali kada smo već kod brojki, navodim jedan od primjera. Razlika u broju djece koja su uključena u nivo osnovnog, od broja onih koji su uključeni nivo srednjeg obrazovanja je oko dvije hiljade“, navela je Vujačić.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Šućko Baković, kazao je da u Crnoj Gori ne možemo biti zadovoljni sa kvalitetom inkluzije u obrazovnom sistemu.

„Kao jedan od problema, pojavljuje se rad Komisije za usmjeravanje djece. Komisije se formiraju na lokalnom nivou, i ta tijela nisu dovoljno ažurna. Imamo tako neprihvatljivih sitaucija da pojedine Komisije kasne sa donošem rješenja o usmjeravanju, pa se dešava da dijete započne školsku godinu i ide u redovni obrazovni sistem, iako se radi o djetetu sa posbenim obrazovnim potrebama“, naveo je Baković.

U tom slučaju, kako je pojasnio, nastavnici ne znaju po kojem će individualnom programu raditi.

„Drugi je problem što ne postoji održiv sistem finansiranja Komisija, a problem predstavlja i što između škole i Komisija nije najbolja komunikacija“, istakao je Baković.

Predstavnik UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks kazao je da je ta međunarodna organizacija u proteklih nekoliko godina blisko sarađivala sa Vladom, civilnim društvom da bi, kako je naveo, omogućili svakom djetetu sa invaliditetom da raste u bezbjednoj porodičnoj okolini, zajedno sa vršnjacima, da ima pristup obrazovanju i svim drugim osnovnim servisima.

„Kao rezultat ovih zajedničkih napora, imamo veliki broj djece sa invaliditetom koja su danas upisana u redovne škole, i taj broj se povećao u cijeloj državi. Crna Gora može da bude ponosna na tu činjenicu, ali ostaje dosta toga da se odradi. U mnogim drugim školama moramo naporno da radimo da svako dijete sa invaliditetom nađe svoje mjesto u obrazovnom sistemu i svim aspektima života“, istakao je Perks.

Šef Sektora za Kooperaciju u Delegaciji EU, Andre Lis, ocijenio je da se djeca i mladi sa invaliditetom još uvijek suočavaju sa nejednakim tretmanom u odnosu na drugu djecu u Crnoj Gori, jer se, kako je naveo, suočavaju sa brojnim poteškoćama u svakodnevnom životu, koje im onemogućavaju da u potpunosti ostvare svoja prava.

Jasan primjer su, kako je istakao, nepristupačni javni objekti poput škola i fakulteta, koji predstavljaju prepreku za slobodu izbora i obrazovanja.

„U Izvještaju o napretku, Evropska komisija je, sa jedne strane, pozdravila napredak kada je u pitanju poštovanje prava OSI, kao i određeni napredak kad je u pitanju pristupačnost javnih objekata, ali je, sa druge strane, ukazala da nema jasne vizije kako da se prilagode javni objekti, škole, bolnice, privatna preduzeća za OSI“, kazao je Lis.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Mehmed Zenka, smatra da, pored unaprijeđenja zakodonodavnog okvira, koji štiti prava osoba sa invaliditetom, predstoji još mnogo posla u toj oblasti.

„Ono što je najprirodnije jeste obezbijediti djeci kvalitetan sadržaj života. Saglasili smo se toliko puta o potrebi primjene zakona, aktivnih učešća svih aktera iz ove oblasti, prepoznali smo sve potrebe i ono što nam ne ide u prilog jeste vrijeme. OSI imaju ogromnu snagu da se nose sa preprekama. Imaju veliko strpljenje i vjeruju u nas koji smo su nosioci unaprijeđenja društvenog sistema“, rekao je Zenka.

Izvršni član Evropskog foruma osoba sa invaliditetom (EDF), Đžon Patrik Klark, rekao je da su u Irskoj počeli sa projektom inkluzivnog obrazovanja kada su deset osoba sa Daunovim sindromom upisali u redovne škole.

„Na kraju se pokazalo da sistem funkcioniše, u korist škole i učenika koji su je pohađali. 80 odsto djece sa Daunovim sindromom danas ide u redovne škole u Irskoj“, naveo je Klark.

Radionica, koja će biti održana i sjutra, dio je projekta “Zaštita djece od nasilja i promocija socijalne inkluzije djece s invaliditetom u zemljama Zapadnog Balkana i Turske”, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNICEF, zajedno s EDF.

Izvor: CDM

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply