Uskoro anketa među roditeljima i đacima o đačkoj užini

uzina

U Podgorici, za užinu u školi, učenici najčešće dobijaju razna peciva, slatke i slane štapiće, lepinje, krofne i sendviče. Koliko je to kvalitetno za rast i razvoj djece, mišljenja su podijeljena. Od onih koji kažu da nemaju ništa protiv da djeca bilo šta gricnu na velikom odmoru, do onih koji traže da obroci budu kvalitetniji, sa što manje bijelog brašna i šećera.

U Ministarstvu prosvjete zadovoljni su što je projekat Đačke kuhinje nakon dva mjeseca u Podgorici zaživio, jer se dnevno proizvede više od deset hiljada obroka, a takav vid ishrane koristi 44 odsto đaka.

Predstavnici Udruženja roditelji zatražili su da posjete kuhinju škole “Sergije Stanić” i da razgovaraju sa upravom o kvalitetu obroka, dok iz Ministarstvu prosvjete poručuju da će do kraja polugođa sprovesti anketu o tome šta đaci i njihovi roditelji misle o đačkoj kuhinji.

Iz Ministarstva prosvjete su najavili da će roditelji i učenici imati mogućnost da tokom ankete koja će biti realizovana krajem prvog polugodišta, iznesu svoje stavove i mišljenja, a zaposleni u “Sergiju Staniću” će razmotriti sve te zahtjeve i primjedbe.

To je užina, nije ni doručak, ni ručak, ni večera, to je užina, to je između obroka bukvalno, zadovoljna sam, što da ne”, kaže jedna majka za TV Vijesti.

Rekla je učiteljica da sve završi u kanti za smeće, nažalost. Možda treba povesti računa o tome da bude kvalitetnije, kada smo mi bili djeca, ja imam sada 42, to je bila ista hrana kao sad.” , dodaje jedan tata.

“Ne mogu da očekujem od takve vrste obroka da bude zdravije, tako da ako ne odgovara, svi imamo mogućnost kući da napravimo nešto zdravije da pošaljemo, stvar je izbora”, navodi još jedna majka.

Užina u školama je pilot projekat koji je počeo ove školske godine i sprovodi se u 26 osnovnih škola. Hrana se proizvodi u Srednjoj stručnoj školi “Sergije Stanić”, a nadležni su zadovoljni onim što djeca jedu.

“Svakog dana se proizvodi više od deset hiljada obroka i to je pokazatelj da je ovaj projekat zaživio. Svaki doručak ima 120 grama, radi se sve po HASAP sistemu, od pripreme, pakovanja, transportovanja i ono što je bitno reći da su ti doručci raznoliki, da je meni raznolik. Djeca dobijaju slatke i slane štapiće, lepinje, krofne, sendviče i uvedeno je voće i sokovi. Generalno možemo reći da su roditelji i učenici jako zadovoljni”, kazala je Marija Jovović, PR Ministarstva prosvjete.

Iz Udruženja roditelji pozdravljaju uvođenje hrane u školama, ali kažu da im je jedan dio roditelja rekao da su nezadovoljni, zbog peciva sa previše bijelog brašna i šećera.

“Žale da su to isti obroci, uglavnom je to pet vrsta užine, dakle ponavljaju se i djeca se na to žale. Ima jedan dio roditelja koji smatra da se za tu vrstu obroka može pripremiti nešto što je kvalitetnije, Da se vodi računa koliko će imati šećera, koliko će imati soli, kakva vrsta brašna i takvi detalji, naravno da bude uključno voće”, navodi Kristina Mihailović iz NVO Udruženje roditelji.

Marko Begović živi na relaciji Podgorica-Štokholm, a njegov sin Dušan ide u švedski vrtić. Ističe da je zadovoljan koliko se tamo poklanja pažnje zdravlju i razvoju djece. A doručak, kako tvrdi, ni malo ne liči na ovaj crnogorski.

“Ishrana se bazira na organskim proizvodima ili na proizvodima prve klase. Tu su zastupljeni meso, mliječni proizvodi, voće i povrće. Bez slatkiša, bez mazalica, bez bijelog brašna, što je jako važno i vaspitno obrazovne institucije tamo nerijetko imaju svoje kuvare koji direktno spremaju hranu, shodno potrebama djece”, naveo je on.

Begović, koji je doktorant Njemačkog sportskog univerziteta u Kelnu, ističe podatak da je do pete godine života u Crnoj Gori 20 odsto djece gojazno, a od šeste do 11 godine, više od 30 odsto.

Cijena đačkog obroka za prvo dijete je 12 eura mjesečno, a za svako naredno dijete šest eura. U Ministarstvu kažu da će nakon što sagledaju efekte ovog pilot projekta, odlučiti da li će đačka kuhinja zaživjeti i u drugim gradovima.

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. HASAP sistem pakovanja??? Obicna papirna kesa natopljena masnocom iz krofne, kroasana, kremica… Dobiju sok i voce?! Za dva mjeseca sok ni jednom, jabuku jednom. Dovoljno govori to da je prvi mjesec u odjeljenju uzimalo uzinu 17 ucenika, a vec naredni mj. 5 ucenika. Hej, ljudi djeca su u pitanju. Gdje ce nam savjest, imamo li je???

    • Moje je u prvom razredu. Ne znam sta su prije jeli, ali se mnogo vise ocekivalo od uzine iz Sergej Stanic. A sto se para tice, koliko čujem od roditelja, svi bi davali po 30 eura za onaj rucak iz vrtica. Valjda je su to donosili jedne godine. A mom djetetu sendvic nije stran, ali ovaj ne moze da progura jer mu je suv. I od svega je znao da pojede samo te slatke stvari. Ne znam sta smo ocikivali ni zasto smo razocarani, ali vidim da sve manje roditelja uplacuje tu uzinu.

    • A bogami ja nisam.ni ocekivala neko ludilo,bas zbog toga sto je Sergej Stanic☺ ja nisam u toku da odustaju roditelji… ali sam cula komentare kako ne valja,i uce djecu kako uzina nije zdrava. Ali isti ti djeci kupe cips za uzinu. Tako da ne znam…. danas je bila i banana za uzinu. Polako ljudi,to je tek pocelo mozda nesto krene na bolje☺

  2. Mjesečna cijena studentske menze košta 22€ za 3 kompletna obroka. Neću ulaziti u to koliko je zdrava ta hrana, ali bi se za iznos od 12€ definitivno moglo što zdravije od krofni napraviti. Opet, stvar je izbora i svi mogu ponijeti hranu od kuće. Sa druge strane mi je žao što roditelji mahom nijesu informisani o štetnosti ishrane po zdravlje i dugoročne posljedice poput kardio-vaskularnih problema, gojaznosti i na kraju čak i kancera.

  3. Nije bitno da li su djeca navikla na francuske sireve ili kavijar.Jer mislim da ta djeca koja su navikla na taj meni ne uplaćuju ovu užinu.Bitno je to da je na meniju bukvalno ono isto što je bilo i meni davne 1992 kada sam ja bila u drugom razredu kao moj sin sada. Sendvič, kifla s’ kremom,kifla s’ dzemom i u krug.Sada su navodno i voce ubacili.Mi smo odmah odustali od užine.Kad je plaćam kupiću mu ono što želi, a ne svaka druga užina u kantu da završi.

  4. druskan

    Slažem se sa Vama, Mirjana. Moja djeca su premala, ali radim u blizini škole i vidim da djeca (nezavisno od pomenute užine) dobiju džeparac, a onda ga pretvore u “zdrav” obrok – picu, hot-dog, čips, gazirane sokove, čokoladice…
    Ako treba nešto mijenjati, mijenjajmo, ali konstruktivno. Dajte predloge, izradite plan, vidite koliko to košta, pa tek onda ospimo paljbu…

  5. danasnja djeca su razmazena jako.da im roditelji tokom vikendakupe u pekari ovakvu kiflu pojeli bi je.ovako,kad im se novac davao za uzinu kupovali su slatkise i ono sto im srcu drago.sad kad im se servira neckaju se.ako se vec roditeljima ne dopada ovakakav vid ishrane-neka djecu onda nakon casova hrane onako kako je njima volja a ne da izmisljaju kojekakve menije.. dosta foliranja- priznajte roditelji da i vi ovo uzinate na pauzi na poslu tako da…. 😉 opustite se malo…i meni ce se popraviti vremeno.dajmo im sansu…

  6. U nasu skolu ne dobijamo voce bar za sad,ali sa ovim sto dobijamo smo zadovoljni ne vidim sad neki strasan problem,to je pecivo koje se sprema i u pekarama a svi mi kupimo djeci i u pekaru nekad te kiflice.Ako se nekom ne svidja neka ne placa i gotovo nevidim neku dalju polemiku o tome,BEZ UVREDE ZA IKOG.Jes da se vrti isto ali opet bolje nego cips,smoki…

  7. Joj , koj priča oko užine… Vrlo važno, kome se ne sviđa, od kuće nek nosi bolje, organsko, i šta već hoće… Što se ne bave malo znanjem i ponašanjem učiteljica, sve gluplja od gluplje. Padeže ne znaju, a djecu treba da uče. Postoji li način da se organizuje testiranje i provjere znanja učiteljica, nastavnika… Da vidimo i oni šta znaju i koliko.. Generalno, roditelji su više tim nezadovoljni, nego užinom.

Leave a Reply