Tek će se odlučivati o vrsti obroka iz Đačke kuhinje, anketiraće roditelje

uzina

Djeca u osnovnim školama Glavnog grada dobijaće od septembra užinu iz Đačke kuhinje koju je otvorila škola za srednje i više stručno obrazovanje „Sergije Stanić“, ali još nije precizirano koji će proizvodi biti uključeni već će u vezi sa tim prethodno anketirati roditelje.

Portparolka škole Zorica Miličković je najavila da će pokrenuti istraživanje među roditeljima i provjeriti šta bi oni željeli da njihova djeca konzumiraju.

“Krenućemo sa jednom paletom proizvoda koja će biti eksperimentalna u smislu ukusa, da provjerimo li se to njima dopada i time ćemo se i voditi. Ukoliko budu zadovoljni nastavićemo sa tom paletom koja će biti bogata – od peciva do raznih drugih”, kazala je ona.

U avgustu i septembru će se početi sa potpisivanjem ugovora sa osnovnim školama.

Miličković je pojasnila da su za početak osnovci ciljna grupa, a u cilju da se se roditeljim olakša da njihova djeca imaju što kvalitetinije obroke bez napuštanja dvorišta škole čime će se smanjiti i nezgode u saobraćaju, kašnjenja na časovima, a svi će dobijati užinu u isto vrijeme.

Užinu za djecu će spremati njihovi stariji drugari, koji pohađaju školu “Sergej Stanić”, a oni će na taj način imati priliku da usavršavaju praktičnu nastavu, uz pratnju mentora, profesora kuvarstva i drugih oblasti.

“Škola zaista teži da pripremi naše učenika za tržište rada. Ovim ćemo im naravno omogućiti da imaju što kvalitetniju praktičnu nastavu gdje će se usavršavati”, dodala je Miličković.

Specijalista higijene dr Enisa Kujundžić smatra da je ideja đačkih kuhinja je od izuzetnog značaja za školsku populaciju, jer je užina prepoznata kao jedan od faktora gojaznosti.

„Izuzetno me obradovala ova inicijativa školskih kuhinja ali bi nju trebalo da prati još mnogo drugih kao na primjer zabrana otvaranja objekata brze hrane u okolini škole. Ne samo objekata brze hrane nego i objekata gdje bi djeca mogla da dobiju obroke koji su neadekvatni njihovom uzrastu“, kazala je ona gostujući u Roditeljskom kutku u Bojama jutra.

Prema njenom mišljenju, đačka kuhinja je vrh brijega u smislu multidisciplinarnog pristupa gojaznosti kod djece.

Kako je dodala, osnovu čine roditelji i njihova edukacija i informisanost jer djeca navike u ishrani preuzimaju i usvajaju u roditeljskom okruženju.

Institut trenutno sprovodi projekat evropske inicijative za praćenje gojaznosti,  u toku kojeg je anketirano 4.000 djece. Ipak jedan dio roditelja nije želio da se saglasi sa učešćem njihove djece u istraživanje što je za Kujundžić poražavajuće s obzirom da se radi o jednostavnom mjerenju visine, težine, obima struka i kukova.

„Potpuno je komforno i isto je kao sistematski pregled ali smo, na žalost imali priliku da se susretnemo sa bezrazložnim neprihvatanjem da učestvuju u takvom istraživanju koje je na kraju krajeva kreirano za dobrobit naše djece. Iako je taj upitnik koji je išao za roditelje pratilo detaljno objašnjenje o kakvom se istraživanju radi, da je istraživanje anonimno u smislu podataka koje se unose, imena, prezimena da se djeca u obradi zbirnih podataka unose pod šifrom ipak smo na žalost dobili na kraju značajan broj roditelja koji nisu htjeli da učestvuju“, pojasnila je Kujundžić.

Podaci iz istraživanja će dati jasnu sliku u kom pravcu treba da krene crnogorska zdravstvena politika odnosno kakvi bi zdravstveni programi trebalo da se pokrenu. Kujundžić kaže da ako se ispostavi da je svako treće ili četvrto dijete gojazno onda bi trebalo da se krene u intezivnu akciju u smislu smanjena poremećaja ishrane i gojaznosti.

Istraživanja sprovedena u Crnoj Gori 2011. godine pokazala su da je svako četvrto dijete odnosno da je 20 odsto djece gojazno tj. ima prekomjernu težinu.

„Na žalost, u tom pogledu pratimo trendove Evrope tako da je i kod nas  svako četvrto dijete gojazno“, kaže Kujundžić.

Ona upozorava da prekomjerno konzumiranje nezdrave hrane i prostih šećera može izazvati i smetnje u mentalnom razvoju pored fizičkog ukoliko se ne unosi dovoljno minerala, vitamina, a prije svega gvožđa.

„Djeca koja češće konzumiraju slatkiše i proste šećere prema istraživanjima imaju slabije rezultate u školi i slabiju koncentraciju, njihova energija je kada pojedu slatkiš samo trenutno na nekom višem nivou, a vrlo brzo pada na niži stepen“, rekla je Kujundžić.

Pozvala je roditelje gojazne djece da se posavjetuju sa osobama koje su adekvatne, poput nutrucionista i objasnila da u savjetovalištu Instituta rade četiri ljekara koji se bave dijatetikom. Savjetovalište radi 4 dana u sedmici.

Ljekari u toku razgovora sa roditeljom pitaju o navikama u ishrani u porodici,  kakav je dnevni raspored obaveza djeteta, odnosno sprovodi se sistematski pristup djeci i daje savjet ne samo u vezi sa ishranom nego i sa ostalim segmentima života.

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply