Mnogo truda je neophodno za bolji život osoba sa autizmom

okruglisto

Resursni centar 1. jun posljednjih nekoliko godina ima povećan broj djece koja imaju autizam, a koliko ih je na nivou države još se ne zna.

Direktor Centra Željko Darmanović kaže da se nekada na 10 hiljada djece rađalo jedno dijete sa autizmom, a sada je od 68 zdravo rođene djece jedno sa autizmom.

“Imamo 50-oro djece iz Podgorice koji imaju rješenje da su djeca sa autizmom, međutim ono što me brine jeste da mi ne znamo tačan broj u Crnoj Gori i bojim se da je mnogo veći broj djece koja nijesu registrovana”, kazao je on danas na okruglom stolu Za bolju budućnost osoba sa autizmom organizovala je NVO Naše sunce.

Poslanik Emilo Labudović, čija je partija kroz zakonske izmjene inicirala osnivanje Centra za autizam, ukazao je da se u crnogorskom društvu i dalje prikrivaju osobe sa autizmom. Zato apeluje na sve koji se bave ovom problematikom da reaguju.

“Da izvrše javni pritisak na mjesne zajednice, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i sve one institucije koje su involvirane u ovu priču da ako ništa drugo makar dođemo do preciznog podatka koje su osobe, koliko ih ima, koje su vrste njihovih oboljenja i kakav je što je najvažnije njihov socijalni status”, kazao je Labudović.

Prema njegovim riječima, poslanici su prije čak šest godina uvrstili u zakon o zaštiti od nasilja odredbu da centri za socijalni rad obiđu sve porodice koje imaju djecu sa poteškoćama u razvoju i mapiraju ih, ali to do danas nije urađeno.

Roditelji djece sa autizmom ističu da su od Ministarstva prosvjete ipak dobili neke brojke.

“Trenutno je 157 dece sa slušnim i smetnjama govora, a prema MEISU – elektronski dnevnici koje prate vrtiće i škole, problem postoji kod 254 djece”, kazala je Milica Miličić iz NVU Staze.

Akcentovan je tokom rasprave i nedostatak defektologa i logopeda koji bi radili sa djecom. Kao dobro rješenje vide i asistente u nastavi.

“Moj sin je u četvrtom razredu i primjećujem ogromnu razliku, i to je jedan program kojim treba da se bavimo jer sistem finansijske podrške asistenata nije dovoljno obezbijeđen”, dodala je Miličić koja je ulazala da su plate asistentana male i neredovne i da je ta vrsta podrške bila mnogo bolje organizovana dok je sprovodio NVO sektor a prije nego što je preuzelo Ministarstvo prosvjete.

Direktor Resursnog centra ”1. jun” predlaže i osnivanje fakulteta na kome bi se školovali stručnjaci za rad sa djecom koja imaju autizam ili da im se omoguće stipendije za školovanje van Crne Gore.

“Ne samo kad je u pitanju Resursni centri, nego za inkluzivno obrazovanje, vama trebaju defektolozi, vama trebaju stručnjaci. Mi ih nažalost nemamo”, kazao je Đuranović.

Nade svi polažu u osnivanje Nacionalnog centra za osobe sa autizmom.

“Zvanična Crna Gora još nije svjesna problema kada je riječ o ovom pitanju, ovo je epidemija. Ne možemo da čekamo drugi slučaj Ognjenov, pokoj mu duši, plemenitoj dječjoj, pa da se opet društvo pokrene i da se opet zamislimo nad ovim problemom”, rekao je poslanik DF-a Emilo Labudović.

Šef kancelarije UNICEF-a u Crnoj Gori, Benjamin Perks kazao je da se roditeljima mora dati dovoljno znanja i informacija kako bi mogli dugoročno da pomognu svom djetetu posebno u najranijoj fazi života kada se dešava rana intervencija. Perks je dodao da roditeljima treba omogućiti svu vrstu psihološke i socijalne podrške koja im je neophodna.

A, u cijeloj priči veoma je važna je i finansijska podrška, kojom će se između ostalog baviti u nooosnovanoj fondaciji ”Ognjen Rakočević”.

“Taj finansijski momenat je možda najveći problem zato što sve to treba objediniti i treba to sve izdržati i porodica i društvo”, rekla je Valentina Rakočević, majka Ognjena Rakočevića.

Izvor: Vijesti

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply