Većina đaka matematiku i fiziku uči samo zbog ocjena

djaci

Učenici osnovnih škola i gimnazija slabo su zainteresovani na časovima matematike i fizike i polovina njih te predmete izučava samo zbog ocjena, pokazali su rezultati istraživanja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU).

CANU je u okviru projekta Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore organizovala istraživanje o nastavi matematike i fizike u osnovnim školama i gimnazijama.

Gojko Jelovac iz Ispitnog centra Crne Gore je, na okruglom stolu na kojem su predstavljeni rezultati, saopštio da je anketirano 6.411 učenika osmog i devetog razreda osnovnih škola i prvog, drugog i trećeg razreda gimnazija. Ispitano je i 247 nastavnika matematike i 101 fizike.

„Posebna pažnja je posvećena nastavnicima koji imaju do deset godina radnog iskustva jer nam je cilj bio da dođemo do podataka o kvalitetu njihovog inicijalnog obrazovanja“, rekao je Jelovac.

Osim nastavnika, pedagoga i psihologa u školi, anketirani su i roditelji. Postavljena pitanja su svima bila slična pa je postojala mogućnost da se odgovori na njih uporede. Anketirani su na proljeće pa se podaci o uspjehu učenika odnose na prvo polugodište.

Anketa je pokazala da više od 60 odsto anketiranih učenika ima vrlodobar ili odličan uspjeh. Najviše ima vrlodobrih učenika ali, kako je dodao Jelovac, svega polovina njih ima četvorku iz matematike.

Prema njegovim riječima, trećina učenika matematiku i fiziku smatra interesantnim predmetom, dok su ostatku srednje ili manje zanimljivi.

„Znimljivo je da je manje nastavnika nego učenika procijenilo da su matematika i fizika interesantni predmeti“, rekao je Jelovac.

On je kazao da su učenici slabo zainteresovani na časovima matematike i fizike, tako da je svaki peti učenik gimnazije kazao da mu je dosadno. A čak ni jedan od 101 ispitanog nastavnika fizike ne smatra da je učenicima dosadno na njihovim časovima.

„Većina nastavnika fizike i oko 40 odsto matematike se izjašnjava da je veoma važno da učenici mogu primijenjivati ono što nauče na njihovim predmetima, dok učenici kažu da nastavnici vrlo rijetko povezuju sadržaje sa svakodnevnim iskustvima“, naveo je Jelovac.

Kako je dodao, da se računari i dodatna literatura malo koriste u nastavi, saglasni su i učenici i nastavnici.

Kada su u pitanju udžbenici, Jelovac je kazao da su mišljenja učenika podijeljena ali da udžbenici za više od polovine učenika služi samo za učenje gradiva i dobijanje ocjena, a ne za rješavanje životnih problema.

„Osnovci, njih 39,7 i gimnazijala 48,1 odsto odsto je kazalo da matematiku uče samo zbog ocjena, a fiziku iz istog razloga uči 47,2 odsto osnovaca i 57,3 odsto gimanzijalaca“, saopštio je Jelovac.

Kako je kazao, eksperimenti su rijetkost u nastavi fizike, a kabineti se ne koriste u potrebnoj mjeri. „29,7 odsto nastavnika odgovorilo je da izvode eksperimente, dok 60,1 da se izvode ponekad ili nikad“.

Prema riječima Jelovca, nastavnici smatraju da bu udžbenici trebalo da podstiču kritičko mišljenje i samostalno učenje i da su postignuti bolji odnosi teorijskih i praktičnih znanja.

On je ukazao i na podatke prema kojima trećina nastavnika u osnovnim školama ima završenu višu školu nastavničkog smjera, a petina ih ima školu nenastavničkog smjera.

Jelovac je dodao da oko 40 odsto nastavnika matemtike i fizike je starije od 50 godina.
On je kazao da se na osnovu izvršenih analiza mogu iznijeti neke implikacije za unapređivanje nastavnog procesa.

„Potrebno je dodatno motivisati učenike i nastavnike, koristiti didaktički softver i interaktivne materijale, povećati stručnu zastupljenost nastave, izmijeniti način rada i dodatno preispitati nastavne programe i udžbenike“, poručio je Jelovac.

On smatra da bi se trebalo vratiti nacionalno testiranje, a za predmete koji nijesu predviđeni za testiranje uvesti istraživanje. „Uvedeni ispiti su prilično stresni i još nijesam primijetio da postoje efekti“, dodao je Jelovac.

Prema njegovim riječima, matematiku u gimnaziji bi trebalo izučavati na dva nivoa, jer nijesu svi učenici jednako zainteresovani za nju, kao i izmijeniti izborne predmete i način računanja opšteg uspjeha.

„Trebalo bi da ocjena iz predmeta utiče na opšti uspjeh srazmjerno sedmičnom broju časova, a ne da se on računa matematičkom sredinom“, ocijenio je Jelovac.

On je saopštio da većina ispitanika smatra da Zavod za školstvo, Ministarstvo prosvjete, Ispitni centar i Zavod za udžbenike doprinose poboljšanju kvaliteta nastave i obrazovanja.

Izvor: Vijesti

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

    • To sam upravo krenuo da napisem. Ne moze im bit zanimljivo nista sto nije opipljivo u tom dobu, a ni shvatljivo. Ja sam srednju prosao a da nismo virnuli u mikroskop, da nismo odradili dva experimenta na hemiji… cisto je bilo-prepisi sa table i onda to prepricaj… to nije skola. Ajd matematika i ne moze mnogo drugacije, ali svakako je preobimno za srednjoskolca, gomila stvari koje nece koristiti bez mozda 5% onih koji nastave skolovanje na srodnim fakultetima.

    • Samo da hoce da ih puste da misle svojom glavom..Bitno je da dodju do tacnog rezultata,nije bitno je li na onaj nacin koji je napisan u knjizi,ili na nacin koji su sami otkrili..Bitna je raznovrsnost..ne jednoumlje..
      Da hoce malo da priblize prirodne nauke deci na zanimljiv nacin…Pa na OTO-u (Tehnickom) smo vise ucili.Iz muzickog smo nosili metalofon..od treceg osnovne..pa jos pamtim te pesmice..a od hemije ni periodnog sistema se ne secam…zbog ucenja napamet..

    • Sadašnji školski sistem i jeste koncipiran tako da vam zabrani da mislite. Na žalost. Sistemu trebaju poslušnici i poluobrazovani ljudi. Živimo i u materijalnoj bijedi pa nismo u stanju pružiti stimulans našoj djeci da se ne utope u takav prosjek.

  1. A i nastavni kadar je smjesan ,danasnje generacije su vise nego pametne da mogu dobro da procjene koliko njihov nastavnici znaju odnosno ne znaju predmet koji im predaju.Veliki problem je sa predmetom fizika ,djeca se masovno zale da im nastavnici ne znaju prenijeti znanje iz fizike i hemije

Leave a Reply