Kvalitet u tri porodilišta u Crnoj Gori bolji je u odnosu na prije četiri godine kada je rađena evaluacija kvaliteta, higijena je dobra, ali se mnoge štetne prakse i dalje primjenjuju, ocijenjeno je u danas predstavljenom dokumentu Procjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori (435 downloads) .

Za procjenu su odabrana porodilišta Kliničkog centra u Podgorici i Opštih bolnica Berane i Nikšić.

Ovaj dokument danas je predstavljen na konferenciji za novinare u Ministarstvu zdravlja, a izvještaj je urađen nakon misije Ministarstvo zdravlja, u partnerstvu sa Kancelarijom UNICEF-a u Crnoj Gori, a uz tehničku podršku Saradničkog centra Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje majke i djeteta i Instituta za zdravlje majke i djeteta IRCCS Burlo Garofolo iz Trsta u Italiji, koja je trajala od 18 do 27. januara. Prva misija za evaluaciju kvaliteta njege u odabranim porodilištima u Crnoj Gori organizovana je 2011. godine.

Šef UNICEF-a za Crnu Goru Bendžamin Perks kazao je da je kontrola prepoznala da su sobe na odjeljenju porodilištima u nekim bolnicama uske i pretrpane, da ne postoje individualne sobe za pripremu i porođaj, kao i da je potrebno raditi na primjerenosti indikacija za obavljanje carskog reza, prenose Vijesti.

Perks je rekao da se mnoge štetne prakse i dalje primjenjuju, hrana za prijevremeno rođene bebe nije uvijek dostupna, ae prevencija, procjena i ublažavanje bola kod novorođenčadi se ne sprovodi.

Tvrdi da je kontrola pokazala da ne postoji obuka za zdravstvene radnike u bolnicama i da revizije kliničkih slučajeva ne predstavljaju praksu.

Perks je istakao da u gotovo svakoj oblasti nedostaju nacionalni protokoli i smjernice, što je direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Snežana Raspopović okarakterisala kao “glavni minus”.

Perks je dodao da su fizička infrastruktura i higijena dobre, oprema nova i u prilično dobrom stanju, mnoge zastarjele procedure se više ne primjenjuju…

“Eksperti su ustanovili da je timska dinamika dobra i da je osoblje koje radi u porodilištima posvećeno. Primjenjuje se kontakt koža na kožu između majke i bebe i omogućava se dojenje”, istakao je.

Raspopović, koja je ispred Ministarstva zdravlja bila glavni koordinator tokom kontrole, rekla je da su podaci iz porodilišta, što se tiče smrtnosti novorođenčadi i majki, izuzetno dobra.

Rekla je da su podaci o smrtnosti, kada se ima u vidu broj stanovnika, veoma blizu evropskim standardima.

Raspopović tvrdi da su eksperti, kao i ona, protiv bokseva za bebe na odjeljenjima neonatologije i da treba primjenjivati “baby friendly” program, što se može prevazići jedino novim prostorom.

Eksperti  UNICEF-a, koji su kontrolu sa predstavnicima Ministarstva, kontrolu sproveli u porodilištima Kliničkog centra, beranske i nikšićke bolnice, poručili su da i da treba posvjetiti veću pažnju i poštovanju prava prilikom rođenja djeteta, te da otac bude prisutan tokom porođaja.

Raspopović je istakla da je ka bordu direktora Kliničkog centra već upućena inicijativa da se prisustvo oca tokom porođaja, kao i porođaj uz pomoć epiduralne anestezije ne plaća.

Eksperti su preporučili da na nacionalnom nivou treba preispitati ulogu babica kao primarnih profesionalaca tokom porođaja i u najskorijoj budućnosti procijeniti kvalitet bolničke njege i u drugim porodilištima.

Ministar zdravlja Budimir Šegrt odgovorio je da je bjelopoljsko porodilište, nakon potpune adaptacije, vjerovatno najbolje u državi i da će sljedeća kontrola obuhvatiti i to odjeljenje.

Šta piše u izvještaju?

Kao napredak u prethodnih pet godina navedeno je to što sada, u porodilištima obuhvaćenim procjenom postoji dobra fizička infrastruktura (voda, električna energija i grijanje) i dobro se održava higijena.

U nekim porođajnim salama oprema je zamijenjena, a odjeljenja su renovirana – kreveti za porođaj, topli stolovi, oprema za reanimaciju novorođenčadi. Na većini odjeljenja, oprema je prilično nova i u dobrom stanju, piše u izvještaju.

“Ne čini se da se više rutinski praktikuje epiziotomija. Mnoge zastarjele procedure su ukinute, recimo rutinska aspiracija amnionske tečnosti kod novorođenčadi u odsustvu bilo kakve indikacije i rano instrumentalno podvezivanje pupčane vrpce. Pupčana vrpca se sada podvezuje i presijeca nakon prvog minuta života, praktikuje se kontakt „koža na kožu“ i potpomaže se dojenje, mada se može unaprijediti sprovođenjem zajedničkog smještaja majki i beba u svakoj bolnici. Postoje čisti topli peškiri i ćebad za održavanje „toplog lanca“ prilikom porođaja i osnovna oprema za reanimaciju je spremna i u ispravnom stanju”, pozitivni su pomace koje je naveo tim koji je učestvovao u misiji.

U dokumentu se tvrdi da postoji dobar timski rad i posvećeno osoblje. Kao primjer se navodi neonatološka intenzivna jedinica u Podgorici koja je jedino odjeljenje u državi predviđeno za njegu prijevremeno rođenih beba i naprednu njegu novorođenčadi, gdje je tim ljekara naišao na vrlo dobro osoblje, sa divnim stavom i odličnim poznavanjem kliničkih problema njihovih pacijenata.

Na tom odjeljenju postoje odgovarajući uređaji i instrumenti za rješavanje različitih problema uobičajenih kod prijevremeno rođenih beba i druge vrste patologija kod novorođenčadi.

“Neonatolozi i sestre rade dobro kao tim. Međutim, postoji veliki nedostatak kadrova: 5 neonatologa za 800 novorođenčadi godišnje. Svaka deveta od 7.000 beba koje se godišnje rode u Crnoj Gori prima se u jedinicu za neonatološku intenzivnu njegu u Podgorici. Toliki broj slučajeva predstavlja preveliki teret za postojeće osoblje na odjeljenju”, kaže se u izvještaju.

Neke od sugestija iz izvještaja iz 2011. godine o kvalitetu njege majki i novorođenčadi nijesu uvažene, I još ima prostora za unaprjeđenje kvaltieta njege za žene, bebe i njihove porodice.

Još ne postoje individualne pripremne i porođajne sobe u većini bolnica, kao ni opcija aktivnog porođaja sa mogućnošću odabira položaja i neograničavanja tokom porođaja.

Neke od soba u porodilištu su uske i pretrpane, čime se otežava održavanje lične higijene i što predstavlja stvarnu prepreku za praktikovanje zajedničkog smještanja majki i beba i dojenja „na zahtjev”.

“Postoji potreba da se prati primjerenost indikacija za carski rez. Još se sprovode mnoge prevaziđene štetne prakse (klistiranje, brijanje pubične zone, ne-vertikalni položaj za porođaj i Kristeller-ov zahvat). Pratioci prilikom porođaja se, ili ne dozvoljavaju, ili se to obeshrabruje”, dodaje se u dokumentu.

Tečnosti za parenteralnu ishranu prijevremeno rođenih beba nijesu uvijek dostupne (aminokisjeline i lipidi), a u literaturi se naglašava njihova važnost za prijevremeno rođene bebe ispod 1500g mase. Sprječavanje, procjena i ublažavanje bola se ne sprovode prilkom njegovanja bolesne novorođenčadi, niti kod hirurških pacijenata. Postoji hitna potreba za nacionalnim smjernicama za sprječavanje i tretman bola kod beba.

Neke zastarjele procedure kao što su, na primjer, uzimanje briseva sa površina (kože, uha…) se još uvijek sprovode zbog bolničkih propisa. U gotovo svakoj oblasti nedostaju nacionalne smjernice i protokoli. Uz izuzetak neonatalne reanimacije, nije bilo obuke za zdravstvene radnike koji rade u bolnicama.

Vođenje kliničkih evidencija je ispod standarda, niti se podaci sistematski analiziraju i koriste za razradu rješenja/preporuka za unaprjeđenje kvaliteta njege. Nacionalni sistem za prikupljanje podataka bi se mogao izmijeniti kako bi omogućio više analize incidencije obolijevanja i komplikacija u podgupama majki i odojčadi. Revizija (audit) kliničkih slučajeva nije praksa.

Svakoj ustanovi su date konkretne preporuke, i napravljen akcioni plan za unaprjeđenje kvaliteta njege majki i djece na lokalnom nivou.

Više puta je u dokumentu naglašeno da se misija bavila samo trima porodilištima u Crnoj Gori, tako da rezultate procjene ne treba generalizovati na kvalitet njege u svim porodilištima u Crnoj Gori.

Ekspertski tim smatra da je sada je važno konsolidovati i, što je moguće više, podržati novosnovanu Nacionalnu perinatalnu grupu Crne Gore. Ovaj tim, koji uključuje različite profesionalce uključene u perinatalnu njegu, I treba da što prije procijeni sva porodilišta u Crnoj Gori. To će onda omogućiti da se na nacionalnom nivou na odgovarajući način definišu prioriteti koje treba rješavati u oblasti perinatalne njege. Nakon toga, grupa će morati da odluči koje aktivnosti će preduzeti, da imenuje osobu zaduženu, za sprovođenje tih aktivnosti, vidi koji resursi su na raspolaganju, odluči o vremenskoj dinamici aktivnosti i uspostavi odgovarajući program za praćenje aktivnosti. Saradnički centar SZO je ponudio da pruži dalju tehničku podršku u tom procesu.

Naglašena je važnost postojanja dogovorenih nacionalnih procedura za upućivanje prilikom prevođenja žena sa visokorizičnom trudnoćom i bolesne novorođenčadi u glavnu bolnicu u Podgorici. Te procedure treba da imaju jasne i zajedničke standardizovane obrasce u kojima je uključen redosljed intervencija potrebnih u svim posebnim okolnostima (tj. stabilizacija pacijenta prije prebacivanja, rano prepoznavanje i otpočinjanje davanja neophodnih ljekova i liječenja).

Uloga babica treba da se preispita i reguliše na nacionalnom nivou. Kompetencije, odgovornosti i vještine babica treba štititi i unaprjeđivati kako bi se promovisala njihova samostalnost kao primarnih profesionalaca kod normalnog porođaja.

Biće nophodno, na srednjeročnom nivou, preispitati kako da se adaptiraju postojeći prostori u različitim ustanovama. Preporučujemo uspostavljanje individualnih pripremnih i porođajnih soba koje omogućavaju privatnost i slobodu kretanja, kao i prisustvo pratilaca. To bi ujedno omogućilo majkama i očevima da se više sami staraju o svojoj bebi, posebno ako je beba bolesna, ili se ne osjeća dobro.

Eksperti su uočili da ima mnogo mjesta za pranje ruku koja su dobro opremljena i funkcionalna (čista, postoji sapun, istaknuta vizuelna pomagala) ali to nije prepoznato kao dovoljna garancija da osoblje zaista i pere ruke na pravilan način. Preporučuju i neki način praćenja poštovanja pravilne procedure pranja ruku kako bi se djelotvorno pratilo da li se ruke peru na pravilan način ili ne. Da bi se to ostvarilo, rukovodstvo bolnice treba da imenuje osoblje zaduženo za prikupljanje i praćenje podataka o nozokomijalnim infekcijama, kao i da prati ponašanje osoblja u smislu pranja ruku.

Treba posvetiti više pažnje poštovanju ljudskih prava prilikom rođenja djeteta. Pravo je žene da bude uključena u proces njege. Njeno je pravo da brine o svom djetetu, a pravo je djeteta da o njemu brine njegova majka, kao što je pravo oca da bude uključen u njegu.

“U tom smislu, naše crnogorske kolege su dobro upoznate sa mnogim novim međunarodnim preporukama u smislu demedikalizaicje njege majki i beba. Međutim, potrebno je vrijeme da te preporuke postanu norma i da ih sprovodi većina zaposlenih koji rade u bolničkim ustanovama u državi. Da damo primjer: čini se da postoji određeni „kulturološki otpor“ prema prisustvu pratilaca u porođajnoj sali. To ukazuje na potrebu ne samo za edukovanjem korisnika usluga o koristima od prisustva pratilaca tokom porođaja, već to moraju da razumiju i prihvate i sami zdravstveni radnici”, naglašeno je u dokumentu.

SZO preporučuje prisustvo pratilaca prilikom porođaja kao “primjeren način” povećanja stope prirodnih porođaja, poboljšanje doživljaja i zadovoljstva žena i smanjenje operativnih porođaja, uključujući carski rez.

Kao naredni izazov za Crnu Goru prepznato je dostizanje statusa perinatalnih zdravstvenih servisa „po mjeri porodice“ (“Family Friendly“). Taj status se dodjeljuje onim servisima koji obezbjeđuju bezbjednu i efektivnu zdravstvenu njegu i koji odgovaraju na medicinske, socijalne i psihološke potrebe i očekivanja korisnika tih servisa.