Kažnjena 34 poslodavca zbog angažovanja djece

radedjeca

Inspekcija rada evidentirala je u prošloj godini devet slučajeva radnog angažovanja djece starosti od 15 do 18 godina u neformalnom radu, i 25 slučajeva u ovoj godini, i to, uglavnom, tokom sezone na Crnogorskom primorju. Djeca, kako su objasnili iz Uprave za inspekcijske poslove, nijesu zatečena na teškim i opasnim poslovima, već na poslovima prodavca ili pomoćnog radnika u trgovinskim objektima, punktovima i tezgama za promet voća, igračaka, bižuterije…, pišu Vikenradn d novine.

Najviše radno angažovane djece zatečeno je u primorskim gradovima Budvi i Ulcinju.

“U toku 2014. godine izrečeno je devet novčanih kazni, a tokom 2015. godine 25 i to prekršajnim nalogom na licu mjesta u najnižem iznosu propisanih kazni. Takođe, donijeta su ukazivanja za otklanjanje nepravilnosti”, objasnili su u Upravi, na čijem je čelu Božidar Vuksanović.

Kazne su, kako tvrde, naplaćene, a evidentirane nepravilnosti otklonjene, tako što je sa jednim brojem djece zaključen ugovor u skladu sa Zakonom o radu, dok ostala djeca nisu nastavila radni angažman. Inače, novčane kazne za radno angažovanje djece mlađe od 18 godina propisane su Zakonom o radu i to za pravno lice od dvije do 20 hiljada eura, za odgovorno lice u pravnom licu od 200 do dvije hiljade eura i za preduzetnika 600 do šest hiljada eura. Lice mlađe od 18 godina može biti radno angažovano u skladu sa odredbama Zakona o radu, s tim što je istim zakonom limitirana donja starosna granica na 15 godina. To znači da se ugovor o radu može zaključiti sa licem starosti od 15 do 18 godina, uz pisanu saglasnost roditelja, usvojioca ili staraoca, ako takav rad ne ugrožava njegovo zdravlje, moral i obrazovanje, odnosno ako takav rad nije zabranjen zakonom,uz nalaz nadležnog zdravstvenog organa kojim se utvrđuje njegova sposobnost za obavljanje poslova za koje zaključuje ugovor o radu i ako takvi poslovi nisu štetni po njegovo zdravlje.

Djecu koja se bave prosjačenjem kontroliše Uprava policije i Komunalna policija u okviru lokalnih uprava, koji se bave upućivanjem ove djece u nadležne ustanove i službe.

Pojavu dječijeg rada, smatra sociolog Andrija Đukanović, treba najoštrije sankcionisati.

“Dječiji rad je koliko znam zakonom zabranjen. To što postoji je zabrinjavajuće za svako društvo, pa tako i naše. Statistika koja postoji ne ukazuje da je pojava dječjeg rada rasprostranjena. Međutim, sigurno da ima više slučajeva od ovih koji uđu u zvaničnu statistiku. Djeca bi trebalo da se obrazuju i da žive život svojih vršnjaka. Pojavu dječijeg rada trebalo bi najoštrije sankcionisati. Prije svega, njihove roditelje”, smatra Đukanović.

On ne isključuje mogućnost da postoje i slučajevi u kojima je to jedini način da porodice prežive. Stoga je, kako je poručio, neophodno da država kroz institucije djecu zaštiti od svake vrste eksploatacije.

“Ovo je svakako priča koju treba otvoriti, jer ovaj fenomen nije dovoljno osvijetljen i poznat. Kolike su dimenzije pojave dječijeg rada nije jasno, a bilo bi zaista značajno da se aktuelizuje”, zaključio je on.

Izvor: CDM

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply