Planiran veći obuhvat i cijene boravka u državnim vrtićima

obuhvatSistem predškolskog obrazovanja u Crnoj Gori u narednom periodu biće mijenjan, i osim povećanja obuhvata djece tom vrstom obrazovanja najvjerovatnije će donijeti i promjene u modelu i visini plaćanja roditelja.

UNICEF je ove godine uradio Studiju o ulaganju u rano obrazovanje u Crnoj Gori, na osnovu koje sa Ministarstvom prosvete planira da definiše budući model funkcionisanja predškolskog sistema obrazovanja, čiji je glavni cilj povećanje obuhvata na preko 95 odsto. Trenutni obuhvat je oko 40 odsto.

Vlada Crne Gore je na posljednoj sjednici usvojila Analizu stanja u predškolskim ustanovama u kojoj su predstavljena i tri scenarija funkcionisanja i finansiranja koje predlaže UNICEF na osnovu Studije.

Svi scenariji podrazumijevaju da iznos uĉešća roditelja raste tokom godina primjene programa. To je navedeno kao neophodno iz razloga što kako raste učešće generacija djece (od potpunog obuhvata samo 5-godišnjaka 2015. odnosno 2016. godine, preko potpunog obuhvata još jedne generacije 2017. i 2018. godine, do potpunog obuhvata sve tri generacije, 3-godišnjaka, 4-godišnjaka i 5-godišnjaka 2019. i 2020. godine.

Osnovna cijena koju bi roditelji plaćali na poĉetku primjene programa (2015. i 2016. godine) ne bi odstupala od one koja je trenutno primjenjiva, a u narednim godinama cijena bi porasla za oko 3 eura za cjelodnevne, odnosno od oko 1,5 eura za poludnevne programe svake druge godine (2017. i 2019. godine) i bio bi najavljen unaprijed.

Roditelji su sada u obavezi da u prosjeku plaćaju 40 eura za cjelodnevni program, a 20 eura za poludnevni. U Studiji o ulaganju u rano obrazovanje đece u Crnoj Gori zapažena je niska realizacija prihoda koju ostvaruju predškolske ustanove od roditelja.Analiza je pokazala da gotovo 80 odsto ukupnih troškova predškolskog vaspitanja i obrazovanja obezbjeđuje država, a ostatak roditelji kroz naknadu za hranu, kako je i definisano Zakonom o predškolskom obrazovanju.

Prvi scenario podrazumijeva da se iznos učešća roditelja mijenja na način što bi izdaci za cjelodnevne programe iznosili 40 eura tokom 2015. i 2016. godine, odnosno 44 eura za 2017. i 2018. Dva eura više, odnosno 46, izdaci bi iznosili 2019. i 2020, dok bi progresivno rasli i za poludnevne programe. To znači da bi učešće roditelja iznosilo 20 eura za 2015. i 2016. godinu, 22 eura za 2017. i 2018, odnosno 23 eura za 2019. i 2020. godinu.

Posmatrano zbirno, u okviru prvog scenarija, progresivno bi u petogodišnjem periodu rasli i ukupni prihodi – 2020. iznosili bi 20,3 miliona eura, što je gotovo šest miliona više nego što su ove godinu, kad su iznosili 17,8 miliona.

U drugom scenariju, učešće roditelja zavisilo bi od opštine u kojoj se predškolska ustanova nalazi, pa bi tako najviše plaćali građani Budve, Tivta, Kotora i Herceg Novog. Naime, cijena u tim opštinama bi iznosila 48 eura za cjelodnevni, odnosno 24 eura za poludnevni program u 2015. i 2016. godini, 50 eura (cjelodnevni) i 25 eura (poludnevni) u 2017. i 2018, odnosno 53 i 26 eura u 2019. i 2020.

Roditelji u gradovima s prosječnim obuhvatom djece plaćali bi prosječnu cijenu, a ona bi se odnosila na Cetinje, Podgoricu, Kolašin, Danilovgrad, Bar, Pljevlja, Žabljak, Nikšić, Mojkovac, Ulcinj i Plav. U ovim opštinama učešće roditelja bi iznosilo 40 eura za cjelodnevni program i 20 eura za poludnevni program u 2015. i 2016. godini, 42 odnosno 21 euro u 2017. i 2018. te 44 i 22 eura za cjelodnevni i poludnevni program u 2019. i 2020.

U gradovima gdje je malo djece obuhvaćeno predškolskim vaspitnim obrazovanjem bilo bi niže i učešće roditelja u finansiranju, što se odnosi na Bijelo Polje, Berane, Šavnik, Andrijevicu, Plužine i Rožaje.

“U ovim opštinama učešće roditelja bi iznosilo 32 eura za cjelodnevni i 16 eura za poludnevni program u 2015. i 2016, 34 i 17 eura u 2017. i 2018. godini i 36 i 18 eura u 2019. i 2020”, navodi se u analizi.

Treći scenarij polazi od činjenice da su troškovi jaslica viši od troškova vrtića , i da bi učešće roditelja treba da bude veće za jaslice nego za vrtić.

“Više cijene jaslica su svrsishodnije, imajući u vidu da prije svega pružaju usluge za djecu od nule do tri godine. Ako znamo da se najveći pozitivni efekti na razvoj djece postižu obrazovnim programima za djecu od tri do šest godina, a naročito za onu iz marginalizovanih grupa, onda taj prioritet treba da bude odrađen kroz višu cijenu usluga u jaslicama” piše u dokumentu.

To znači da bi učešće roditelja za jaslice iznosilo 45 eura za cjelodnevne programe i 22,5 eura za poludnevne programe u 2015. i 2016. godini, 48 i 24 eura u 2017. i 2018. i 51 i 25,5 eura za cjelodnevne i poludnevne jaslice u 2019. i 2020.

Za vrtić učešće roditelja bi iznosilo 40 eura za cjelodnevni program i 20 za poludnevni program u 2015. i 2016. godini, 42 i 21 euro u 2017. i 2018. i 44 i 22 eura za cjelodnevni i poludnevni program u 2019. i 2020..

Ukupni budžet države za predškolsko obrazovanje u prošloj godini činio je svega 0,38% BDP-a. Taj procenat je niţi u odnosu na zemlje OECD-a, koje su u 2010. godini u prosjeku izdvajale 0,58% svog BDP-a za finansiranje PVO2. Od ukupnih izdvajanja za PVO oko 80% ovih sredstava ide na zarade zaposlenih i ostala liĉna primanja, a ostalo na tekuće odrđavanje ustanova, didaktiĉki materijal, druge usluge i kapitalne izdatke, navodi se u UNICEF-ovoj Studiji.

Tim dokumentom je predloženo da se u cilju uključivanja sve djece predškolskog uzrasta u sistem predškolskog obrazovanja izradi akcioni plan za svaku lokalnu samoupravu u Crnoj Gori koji bi predvidio potrebne kapacitete i neophodne kadrove sa procjenom troškova predškolskog vaspitanja i obrazovanja ukljuĉujući i realizaciju pripremnog predškolskog programa (trosatnog) za djecu od 3 godine do polaska u školu.

Sugestrisano je i pilotiranjei najoptimalnijeg usvojenog modela sveobuhvatnog predškolskog vaspitanja i obrazovanja u svakom od regiona Crne Gore, kao i mijenjanje Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju i predviđanje da roditelji participiraju u procentu u troškovima boravka djece umjesto samo u ishrani, kao sada.

UNICEF predlaže i unaprjeđenje postojećih kurikuluma za predškolsko vaspitanje i obrazovanje i kreiranje pripremnih predškolskih programa (trosatni), odnosno kraći program za uzrast od 3 do 6 godina.

Smataju i da treba poboljšati realizaciju prihoda od roditelja, na nivou ustanovakako bi bio ostvariv u najmanje 80 odsto.

Izvor: CDM

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. 20e sam placala samo kad mi dijete ne ide u vrtic duze od 10 dana tokom jednog mjeseca….a ovo sve neka statistika nista konkretno. I dal je moguce da Pg spada u srednju kategoriju po pitanju upisa?! A to da primorski gradovi plate vise me nista ne cudi…sve nam je tako 🙁

  2. Ja zaista neznam kako i zasto neplacamo,predskolsko je u sklopu skole,traje od 13:30 do 17 casova,prije 4 god kad mi je krenulo starije dijete placalo se 10e za cijelu god,a ove god kad sam otisla u centralni vrtic gdje se vrsi upis nije trebalo ni to….Pozzz za sve mame…

Leave a Reply