Konačno počinje da funkcioniše laktarijum u KCCG

laktarijum

Laktarijum, posebna prostorija gdje se čuva mlijeko majki kojima djeca nijesu donesena na podoj, iako doniran Kliničkom centru još u decembru 2012. godine, počeće sa radom tek narednih dana.

Notarska komora je krajem 2012. godine donirala KC opremu vrijednu 5,5 hiljada eura za laktarijum, ali su majke ostale uskraćene za čuvanje mlijeka u najvećoj bolnici, gdje se godišnje porodi preko tri hiljade žena.

Direktor KCCG prof, dr Ranko Lazović saopštio je Vijestima da je laktarijum priveden namjeni i da treba da se završi još tehničko administrativni posao između donatora i te zdravstvene ustanove.

U Udruženju Roditelji se raduju što će porodilje imati priliku ubuduće da čuvaju svoje mlijeko, “a ne da ga prosipaju kao do sada”.

Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji pojasnila je da zbog nedostatka laktarijuma nije bila moguća sterilizacija dodataka na pumpicama za izmlazanje, pa ni flašica i čašica za čuvanje mlijeka, ali ni čuvanje mlijeka koje bi se izmlazalo.

Istakla je da se nadaju da će laktarijum biti i mjesto za edukaciju majki i pružanje pomoći u ispravnom dojenju.

“Kada je riječ o adekvatnom pružanju pomoći majkama pri dojenju očekujemo u narednom periodu pomake na Ginekološko akušerskoj klinici (GAK) jer to i dalje nije nešto sa čim se mogu pohvaliti, a o čemu nas majke redovno obavještavaju”, naglasila je Mihailović.

Udruženje Roditelji je u saradnji sa Turskom agencijom za međunarodni razvoj (TIKA) otvorilo prvi laktarijum u martu prošle godine u cetinjskoj bolnici “Danilo I”

TIKA je finansirala otvaranje laktarijuma sa 10 hiljada eura i još oko 26 hiljada za kupovinu agregata za kompletnu bolnicu “Danilo I”. Kako je tada saopšteno, laktarijum u cetinjskoj bolnici je opremljen profesionalnom električnom i manjim ručnim pumpama, sa dva sterilizatora, mikrotalasnom rernom, grijačima za mlijeko, a u njemu se nalaze i frižider, mašina za suđe i ostala prateća oprema.

Više od godinu dana nakon otvaranja prvog laktarijuma na Cetinju, stiče se utisak da ga, zbog broja porođaja, ne koriste toliko često.

Načelnica ginekološkog odjeljenja u cetinjskoj bolnici dr Branka Lopičić kazala je Vijestima da u toj zdravstvenoj ustanovi više rade na edukaciji porodilja o tome koliko je bitno dojenje.

Pojasnila je da se u bolnici godišnje porodi oko 300 žena i da odjeljenje ginekologije raspolaže sa 10 kreveta. Lopičić je rekla da su posteljni kapaciteti na ginekologiji dovoljni kada se ima u vidu da Cetinje broji 14 hiljada stanovnika

SOS linija baner

SOS linija baner

Comments

  1. Ma jel moguce, ne vjerujem… I zasto uopste neka beba ne bi bila donijeta majici na podoj, osim ne daj Boze…? Ustvari pitanje je zasto sve bebe nisu sa mamama pa im eventualno babica pomaze da premjeste bebu iz krevetica u narucje i oko podoja naravno ako treba? Malo skrecem s teme ali eto morala sam prokomentarisat prvu recenicu teksta. Ja sam imala puno mlijeka i nakon podoja moje bebe mogla sam nahraniti jos nekoliko njih, to se prosipalo ali eto valjda od sad vise nece!

  2. U KBCu je bila praksa (nadam se da više nije) da se sve bebe, nezavisno od kilaže i perioda rođenja, donose na podoj na 4 sata. Znamo da se manje bebe trebaju češće dojiti. Zato ih u boksu dohranjuje dok u isto vrijeme majka se izmuza, trpi upale, bude nagovaran da prekine mlijeko…

Leave a Reply