Šta je važno znati u odgajanju dvojezičnog djeteta?

dvojezicnost

Više je razloga zašto se roditelji odlučuju za bilingvalnost odnosno dvojezično odgajanje djeteta. Najčešće je riječ o slučajevima gdje su majka i otac iz različitih zemalja pa žele da dijete odrasta s dva maternja jezika.
Druga situacija predstavlja majku i oca koji su govornici istog jezika, ali žive u inostranstvu i zvanično se moraju koristiti drugim jezikom, dok je sve češći slučaj da roditelji, bez određenog razloga, djecu odlučuju od malena izložiti učenju dva jezika, a najčešće je riječ o maternjem i engleskom.

Dvojezičnost od pelena

Nezavisno od razloga, odgajanje dvojezičnog djeteta zahtjeva veliko strpljenje i razrađen plan koji treba poštovati kako bi rezultat bio što efikasniji. Učenje jednog i naknadno uključivanje drugog jezika nikako nije preporuka, a dvojezičnost je poželjno praktikovati od samih početaka, najkasnije do šeste godine.

Roditelji moraju da imaju na umu da mala djeca znatno brže usvajaju znanja i da ih dvojezičnost neće zbunjivati. Ona su u stanju da razlikuju jedan jezik od drugog i prilagode se situaciji u kojoj se jezici izmjenjuju.

Očekivano je da će dijete u određenim trenucima brkati jezike ali razlog tome nije zbunjenost već nedostatak prave riječi u jeziku koji će dijete pokušati nadoknaditi poznatom riječju iz drugog jezika.

Brojna su istraživanja potvrdila blago usporavanje jezičnog razvoja kod bilingvalne djece ali to ne mora biti slučaj. Prvih nekoliko godina govorenja, svakom djetetu je izazovno, a dvojezična djeca suočavaju se s ponešto većim izazovom pa je za očekivati da će smisleni govor krenuti kasnije i da će njihov vokabular biti nešto slabiji.

Moguće je da će, iz nekog razloga, jedan od jezika dijete preuzeti kao dominantan dok će mu drugi služiti kao pomoćni. U tim slučajevima, roditelj može potpomoći uključivanju drugog jezika nekim jednostavnim metodama.

Ako dijete, uprkos vježbi i stalnoj izloženosti jezicima i dalje ima velike poteškoće, moguće je da problem stvara govorni poremećaj koji se može ustanoviti pregledom kod logopeda.

Uspješne metoda odgajanja bilingvalnog djeteta

Iako se stručnjaci ponekad razilaze u mišljenjima, iskustva roditelja pokazala su da je najuspješnija metoda ovakvog odgajanja pravilo koje nalaže da jedan roditelj priča isključivo jedan jezik s djetetom. Na taj način se spriječava umanjivanje važnosti nekog od jezika, a i dijete će ga lakše usvajati ako ga može vezati uz konkretnu osobu.

Ako je riječ o djetetu čiji su roditelji jednojezični, ali žive u inostranoj sredini, s djetetom u kući treba razgovarati maternjim jezikom, a okolina (vrtić, škola, prijatelji) podsticaće ga na služenje drugim jezikom. Izloženost nacionalnim bioskopima, televizijama i slikovnicama pomoći će mu da savlada drugi jezik.

Posredno učenje redovno pokazuje odlične rezultate pa djetetu svakako obezbijedite sopstvenu biblioteku na jeziku koji je manje u upotrebi i pokušajte mu svake večeri čitati priče i tražiti da vam prepriča na jeziku na kojemu je i napisana.

Crtani filmovi i pjesmice takođe su korisno sredstvo brzog usvajanja jezika, odnosno vokabulara. Ukoliko ste u mogućnosti, dijete izložite osobama koje se služe drugim jezikom pa ga ili upišite u strani vrtić ili povjerite na čuvanje dadilji.

Izbjegavajte miješanje jezika, pa i dijete od vas to traži. Kada govorite o konkretnoj temi, odaberite jedan od jezika i u njemu ostanite cijeli razgovor. Podstaknite i dijete da vam odgovara jednojezično. Razgovarajte s bližnjima i zamolite ih da poštuju vašu odluku i prilagode se situaciji koliko god je moguće.

Dvojezičnost zahtijeva izuzetno strpljenje i konstantnu i pravednu izloženost jezicima. Pričajte, pjevajte, čitajte, zajedno osmišljavajte priče za laku noć, komentarišite situacije i krajolike i djetetu dajte mogućnost da se izrazi onako kako mu u tom trenutku dođe.

U početku ćete se naslušati zanimljivih kombinacija riječi ili ponavljanja jedne riječi na oba jezika, s vremenom i u zavisnosti od dominantne okoline, dijete će profilisati svoj govor i biti u stanju podjednako da koristiti oba jezika.

Izvor: Klinfo

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. mama djecaka

    Mi smo dvojezicni…i ja koja znam oba jezika sa sinom koristim crnogorski…ali kad smo kod kuce, sa tatom pricamo 2 jezik.takodje…kad smo “tamo” shvatila sam da u parku moramo pricati drugi jezik kako bi se podstakla interakcija sa drugom djecom. Imamo 18 mjeseci i nemamo problem sa “odgovaranjem” tj na komande na oba jezika reaguje, s tim sto ako radi nesto sto ne treba K bolje cuje mamu ako ga grdi na crnogorskom 🙂 sad smo u CG i poceo je da brblja-naravno maternji…ali sam opet primijetila da kad nece da legne-umiri se ako pricamo 2 jezik…valjda mu nedostaje.

Leave a Reply