Depresija kod djece i adolescenatna

depresija2

Depresija nije samo loše raspoloženje i povremena potištenost. Depresija je ozbiljan psihički poremećaj. O poremećaju se radi kada depresivni simptomi imaju negativne posljedice na svakodnevno funkcioniranje djeteta kao što je učenje, rad, društveni život, funkcionisanje u porodici. Ukoliko se NE liječi, depresija može dovesti do ozbiljnih problema u porodici, školi, s vršnjacima, zloupotrebe/zavisnosti od alkohola i droga, pa čak i do tragičnih događaja kao što su nasilje ili samoubisto.

Adolescencija je zahtjevna, ali mnogi mladih uspijevaju uspostaviti ravnotežu između strahova koji su uobičajeni za ovaj period i dobrih prijateljstava, uspijeha u školi, brojnih aktivnosti i razvoja snažnog osjećaja sopstvenog identiteta. Povremena loša raspoloženja i burne emocionalne reakcije su normalni dio adolescencije, ali depresija je nešto drugačije.

Činjenica je da se depresija kod mladih javlja znatno češće nego što ljudi misle. Depresija se javlja kod približno dva odsto djece, podjednako kod dječaka i djevojčica. U adolescenciji približno 4 do osam odsto mladih razvije depresiju.

Na sreću, depresija je izlječiva i postoji mnogo načina na koje je moguće pomoći mladoj osobi. Iako se depresija kod mladih može liječiti, samo 1 od 5 depresivnih mladih osoba se liječi. Za razliku od odraslih koji imaju sposobnosti da sami potraže pomoć, mladi se najčešće moraju osloniti i zavise od roditelja, nastavnika i drugih osobakoje o njima brinu, da prepoznaju njihovu patnju i pruže im potrebno liječenje.

Kao odgovorni roditelji, prvo što možete učiniti je upoznati se sa simptomima depresije kod mladih i izraziti svoju zabrinutost kada uočite prve znake. Razgovor o problemu i pružanje podrške je početak oporavka vašeg djeteta.

Znakovi i simptomi depresije kod mladih

Povremena loša raspoloženja i burne emocionalne reakcije su normalni dio adolescencije, ali depresija je nešto drugačije. Depresija kod djece često nastupa postupno i teško ju je prepoznati.

Kada se kod djece i mladih ne radi samo o neraspoloženju, nego o depresiji?

Moguće je da se radi o depresiji kada žalosno i/ili razdražljivo raspoloženje, ili gubitak interesovanja ili zadovoljstva u svim ili gotovo svim aktivnostima, traje najmanje dvije sedmice uz još neke od sljedećih znakova:
– Promjene apetita s vidljivim (nenamjernim) padom ili povećanjem tjelesne težine;
– Promjene u navikama spavanja (smetnje uspavljivanja, buđenje noću, rano buđenje ujutro ili prekomjerno spavanje);
– Umor ili gubitak energije, snage, iscrpljenost, osjećaj “sagorijevanja”;
– Neopravdani osjećaji krivice i samoprebacivanja;
– Nesposobnost koncentracije i donošenja odluka;
– Osjećaji beznađa i bespomoćnosti;
– Misli o smrti i samoubojstvu koje se vraćaju, čežnja za smrću i pokušaji samoubojstva.

Depresivna djeca izgledaju žalosno, govore monotonim glasom, usporenih su pokreta, usamljena. Depresivna djeca često izražavaju razdražljivost, simptome anksioznosti, straha i nelagode (kao što su separacijona anksioznost ili fobije), dosadu (anhedonija) i probleme ponašanja. Često se djeca žale na lošu koncentraciju i pažnju, lošije školsko postignuće. Depresija kod djece je često prikrivena fizičkim smetnjama kao što su bol u stomaku, glavobolje za koje ne postoje fizički uzroci. Raspoloženje djece se ponekada može privremeno poboljšati učestvovanjem u zabavnim aktivnostima, iako se u njih upuštaju rjeđe od djece koja nisu depresivna. Depresivna djeca i adolescenti skloni su pretjeranoj samokritici i lako se uplaše da će i druge osobe prema njima pokazati jednak stepen strogosti i kritičnosti. Mada je suicid u ovoj uzrasnoj grupi vrlo rijetka pojava, čak su rijetki i pokušaji suicida, depresivna djeca često imaju želju za smrću i to i kažu kada ih pitate.

Depresija kod adolescenata je mnogo sličnija onoj kod odraslih. Adolescent se često žali na apatiju i tugu kao i na nedostatak energije i dosadu. Poremećaji sna i apetita su mnogo češći. Može postojati nedostatak apetita ili obratno, pretjeran unos hrane, u čemu se nalazi kratkotrajno zadovoljstvo. Teškoće usnivanja i često buđenje noću mogu činiti adolescenta iscprljenim tokom dana. Preokupiranost fizičkim izgledom je česta. Takođe se javlja i osećaj uzaludnosti i beznadežnosti. Prisutne su često i suicidalne misli i parasuicidalno ponašanje. Klinička je slika često maskirana različitim oblicima odstupanja u ponašanju i odrasli često iza agresije, kršenja normi i pravila ponašanja i otpora, posebno prema autoritetima, ne prepoznaju depresiju. Međutim, nisko samopoštovanje često se otkriva da se radi o depresiji pa djeca najčešće sami sebe opisuju negativnim terminima kao npr. ja sam glup, loš, niko me ne voli, smotan sam i sl. Razdražljivost, socijalno povlačenje i nesposobnost da se suoči i sa najmanjim frustracijama bez izliva bijesa takođe potvrđuju da se radi o depresiji. Mogu se pokušavati “liječiti” drogama i alkoholom. Adolescenti često imaju atipične simptome kao što su prekomjerno spavanje, povećanje apetita, osjetljivost na odbijanje i letargiju.

depresija3

Ako vaše dijete pokazuje neka od ovih ponašanja, obratite pažnju jer ona mogu biti posljedice depresije:
– tuga, beznadežnost, plačljivost;
– uočljive promjene navika ishrane i spavanja;
– neobjašnjivo ili neuobičajeno žestoko, nasilno ili buntovno ponašanje;
– povlačenje od porodice i prijatelja;
– Gubitak interesovanja za aktivnosti, ustrajna dosada i/ili teškoće sa koncentracijom;
– osjećaj bezvrijednosti i krivice;
– gubitak entuzijazma i motivacije;
– Umor ili gubitak energije;
– neobjašnjivo popuštanje u kvaliteti školskog rada;
– neuobičajeno zanemarivanje fizičkog izgleda;
– fizički problemi koji nisu stvarni;
– razdražljivost, ljutnja ili neprijateljstvo;
– nemir ili uznemirenost;
– bježanje od kuće;
– zloupotreba droga i/ili alkohola;
– drastične promjene ličnosti
– usredsređenost na temu smrti;
– poklanjanje vrijednih stvari;
– razgovori o samoubojstvu ili planiranje samoubojstva, čak i u šali;
– prijetnje ili pokušaj samoubojstva.

Ukoliko niste sigurni da li je mlada osoba u vašoj porodici depresivna ili „samo adolescent“, uzmite u obzir koliko su dugo simptomi prisutni, koliko su izraženi ili teški, i koliko se mlada osoba promijenila u odnosu na ranije. Iako su „muke odrastanja“ očekivane u doba kada se mlada osoba bori s izazovima odrastanja, dugotrajne promjene u ponašanju, raspoloženju ili ličnosti su znaci upozorenja za dublji problem.

Razlike između depresije kod mladih i odraslih

Depresija kod mladih može izgledati bitno drugačije od depresije odraslih. Sljedeći simptomi depresije su češći kod depresije kod adolescenata nego kod odraslih:
– Razdražljivost ili ljutito raspoloženje – razdražljivost za razliku od tuge je najčešće dominantno raspoloženje kod mladih s depresijom, depresivni mladi mogu biti mrzovoljni, neprijateljski nastrojeni, lako se naljute ili imaju učestale izlive bijesa:
– Fizički bolovi – depresivna djeca i mladi se često žale na različite somatske bolove kao što su glavobolja ili bolovi u stomaku, ukoliko se pretragama ne utvrdi somatski uzrok, bolovi mogu ukazivati na depresiju;
– Pojačana osjetljivost na kritiku – depresivni mladi ljudi su preplavljeni osjećajima sopstvene bezvrijednosti zbog čega us naročito osjetljivi na kritiku, odbacivanje ili neuspjeh, ovo je naročito naglašeno kod vrlo ambicioznih mladih s perfekcionističkim tendencijama;
– Povlačenje od nekih, ali ne svih osoba – dok se odrasli s depresijom povlače od gotovo svih ljuti, mladi često nastavljaju druženja s nekim prijateljima; međutim, mladi s depresijom se druže znatno manje nego ranije, odvajaju se od roditelja ili se počinju družiti s novim i drugačijim prijateljima nego ranije

Što su uzroci depresije?

Simptomi depresivnosti se javljaju kao reakcija na stresne događaje, ali se mogu javljati i bez nekog spoljašnjeg povoda.

Kao i kod odraslih osoba brojni mehanizmi smatraju se odgovornim u nastajanju depresije, ali dječjii adolescentski uzrast ima i svoje specifičnosti.
– gensko nasljeđe – rizik za depresiju kod djece s jednim roditeljem koji ima depresiju iznosi iznosi 15 – 45%; geni čine osobu sklonijom da na stresne situacije reaguje depresivnim simptomima;
– biološke promjene u mozgu – neurohemijske i strukturne promjene u mozgu, uticaj hormona (kortizol i pubertetski polni hormoni);
– preopterećenost ili stres;
– loši odnos dijete-roditelj u kojem roditelj podcjenjuje dijete, naglašava njegovu bezvrijednost, nema poštovanja, povezanosti ni brige;
– poremećeni porodični odnosi, bračni problemi roditelja i nasilje u porodici;
– razdvajanje ili gubitak važne ili bliske osobe;
– zlostavljanje, agresivnost od strane roditelja;
– vršnjačko zlostavljanje;
– izostanak podrške socijalne okoline (vršnjaci, škola, šira zajednica);
– nizak socioekonomski status;
– narušeno fizičko zdravlje.

“Zaštitni faktori”, tj. ono što utiče na zdrav emocionalni razvoj i sprječava

– roditeljska briga za dijete;
– samopouzdanje – djetetovo vjerovanje u sopstvenu kompetenciju;
– samopoštovanje;
– socijalne vještine;
– efikasne strategije suočavanja sa stresom;
– vjera i religioznost.

Posljedice depresije kod mladih

Negativne posljedice depresije mladih su puno veće od samo melanholičnog raspoloženja. Mnoga nezdrava i neposlušna ponašanja ili navike kod mladih mogu ukazivati na depresiju. Sljedeća ponašanja i problemi mogu predstavljati različite načine na koje mladi pokušavaju iskazati i izaći na kraj sa svojom emocionalnom patnjom:

– Problemi u školi – u depresiji osoba osjeća umor ili nedostatak energije, a prisutne su i teškoće koncentracije; u školi to dovodi do izostanaka, lošijeg školskog uspjeha, napetosti i razočaranja kod ranije dobrih učenika;
– Bježanje od kuće – mnogi depresivni mladi biježe od kuće ili govore o bijegu od kuće; ovi su pokušaji najčešće „poziv u pomoć“;
– Štetna upotreba alkohola i droga – mladi mogu koristiti alkohol i droge kao pokušaj „samo-liječenja“ njihove depresije. Na žalost, korištenje alkohola i droga samo pogoršava stanje;
– Sniženo samopoštovanje – u depresiji se javljaju ili intenziviraju misli o ružnoći, sramu, neuspjehu, bezvrijednosti;
– Zavisnost od interneta – mladi koriste internet kako bi izbjegli suočavanje s sopstvenim problemima. Pretjerano korištenje interneta pojačava njihovu izolaciju i čini ih još depresivnijima;
– Rizična ponašanja – depresivni mladi mogu iskazivati opasna ili visoko-rizično ponašanje kao što su nepažljiva vožnja, nekontrolisano ispijanje alkohola ili seksualno ponašanje;
– Nasilje – neke depresivne mlade osobe (najčešće dječaci koji su žrtve zlostavljanja) postaju nasilni. Mržnja prema samome sebi i želja za umiranjem mogu dovesti do nasilnog ponašanja prema drugima i ponekad pokušaja ubojstva.

Depresija kod mladih je često povezana s različitim drugim psihijatrijskim poremećajima kao što su samoopovrjeđivanje, poremećaji hranjenja, anksiozni poremećaji, ADHD, zloupotreba alkohola i droga, poremećaj ponašanja, itd.

depresjaTok i ishod depresije kod mladih

Prosječno trajanje depresivne epizode u djece ili adolescenata iznosi 7 do 9 mjeseci. Oko 90 odsto pacijenata se oporavi u toku 18-24 mjeseci. Međutim, kod 50% mladih dolazi do relapsa, tj. ponovnog razvoja simptoma prije punog oporavka.

Stopa ponavljanja, tj. povratak nove depresivne epizode nakon oporavka je visoka – 40% pacijenata će doživjeti drugu epizodu u toku dvije godine, 70% unutar pet godina i 6% do 10% će imati hronični tok.

Prva epizoda velikoga depresivnog poremećaja u adolescenciji povećava rizik od razvoja povratnog poremećaja u odrasloj dobi.

Uzroci povezani s lošijim ishodom velikog depresivnog poremećaja kod mladih su: prisutnost drugog psihičkog poremećaja, negativnim i/ili stresni životnim događajima i prisutnost depresije kod članova porodice.

Depresija kod mladih je, prema svemu navedenom, hronični, povratni poremećaj koji ima sklonost prema nastavku u odrasloj dobi i koji može rezultirati s mnogo ozbiljnijim komplikacijama u djetetovom ili adolescentovom školskom, socijalnom i porodičnomživotu.

Što uraditi kod depresije?

Ohrabrenje mladih s depresijom da se otvore:

– Ako sumnjate da mlada osoba u vašem okruženju ima depresiju, odmah reagujte. Čak i ako niste sigurni da li se radi o depresiji, zabrinjavajuća ponašanja i osjećanja koji se javljaju kod vaše mlade osobe su znak problema.
– Čak iako se pokaže da se ne radi o depresiji, potrebno je rješavati problem – što ranije to bolje. S pažnjom i neosuđivanjem, izrazite svoj zabrinutost vašoj mladoj osobi. Iskažite koje ste specifične znakove depresije uočili i zbog čega vas oni brinu. Ohrabrite svoje dijete da podijeli s vama kako se osjeća.
– Vaše dijete može oklijevati da se otvori. Može biti posramljeno, preplašeno da ga nećete razumijeti. Ili depresivnoj mladoj osobi može biti vrlo teško izraziti kako se osjeća.
– Ukoliko vaše dijete tvrdi da nema nikakvih problema, ali nema niti objašnjenja što uzrokuje depresivno ponašanje, morate vjerovati vašim sumnjama. Zapamtite da je poricanje snažan osjećaj. Osim toga, mladi često ne vjeruju da ono što im se događa je posljedica depresije.
– Zatražite pomoć za svoje dijete i sebe. Razgovarajte s porodičnim ljekarom, dječjim i adolescentnim psihijatrom, razrednim, školskim psihologom.

Podrška mladoj osobi tokom liječenja depresije

Tokom liječenja depresije, mladoj osobi je najvažnije znati da ste tu da je poslušate i pružite podršku. Sada vas vaše dijete treba više nego ikada. Trebate mu pokazati da je prihvaćeno, vrijedno i da brinete o njemu.

– Budite puni razumijevanja – živjeti s depresivnom mladom osobom može biti teško iscrpljujuće. Mogu se javiti različita negativna osjećanja kao što su iscrpljenost, odbacivanje, očaj. Tokom ovog perioda, potrebno je zapamtiti da vaše dijete ne pokušava biti naporno namjerno. Vaše dijete trpi, stoga i vi pokušavajte najviše što možete biti strpljivi i puni razumijevanja.
– Podstičite fizičku aktivnosti – podstičite vaše dijete da se bavi nekom fizičkom aktivnošću. Vježbanje može pomoći u liječenju depresije, zato pokušajte pronaći način da ove aktivnosti uključite u dnevni ritam vašeg djeteta. Jednostavna šetnja ili vožnja bicilom mogu biti korisni.
– Podstičite druženje – povlačenje samo pogoršava depresiju, zato podstičite vaše dijete da se druži s prijateljima i pohvalite svaki njegov napor u tom nastojanju. Ponudite se da izvedete vaše dijete vani i predložite im aktivnosti koje bi ih mogle zanimati kao što su sport, bioskop, likovne ili muzičke radionice, itd.
– Budite uključeni u liječenje. Pratite da li vaše dijete slijedi sva uputstva za liječenje i da li odlazi na terapiju. Posebno je važno da vaše dijete redovno uzima lijekove ako su mu prepisani. Pratite promjene u stanju vašeg djeteta i javite se njegovom lijekaru ukoliko vam se činiti da se simptomi depresije pogošavaju.
– Informišite se o depresiji. Pokušajte što više saznati o depresiji kod mladih jer što više znate bolje ćete moći pomoći vašem djetetu. Podstičite vaše dijete da se samo informiše o depresiji. To može pomoći vašem djetetu da shvati da nije jedino s takvim problemom i da bolje razumije što mu se događa.

Put do potpunog oporavka mlade osobe od depresije može biti težak, zato budite strpljivi. Radujte se malim uspjesima, ali budite svjesni da se možete naići na razne prepreke. Najvažnije je da ne osuđujete sebe i ne upoređujete svoju porodicu s drugima. Sve dok činite sve što možete za vaše dijete, vi činite dobar posao.

Savjeti za razgovor s depresivnom mladom osobom

Pružite podršku

Dajte do znanja mladoj osobi da se tu za nju, potpuno i bezuslovno.
Suzdržavajte se od mnogo pitanja, ali jasno istaknite da se spremni i voljni omogućiti bilo kakvu podršku koja im je potrebna.

Budite nježni, ali uporni

Ne odustajte ako vas vaš adolescent odmah zaustavi.
Razgovor o depresiji može biti vrlo težak za mladu osobu.
Poštujte granicu koju adolescent može podnijeti, ujedno naglašavajući vašu brigu i spremnost za slušanje.

Slušajte bez predavanja

Suzdržite se od bilo kakvog kritikovanja ili procjene kada vaš adolescent počne razgovarati.
Vrlo je važno da vaše dijete počne razgovarati.
Izbjegavajte davati savjete ili postavljati uslove.

Potvrdite osjećaanja

Ne pokušavajte opovrgnuti depresivna osjećanja čak i ako vam se njihova osjećanja ili brige čine neracionalnim ili besmislenim.
Pokažite razumijevanje za bol i tugu koju osjećaju.
Ukoliko ne pokažete saosjećanje, mladi se smatrati da ne shvaćate ozbiljno njihova osjećanja.

Izvor: Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb

Procedure i Izazovi Samohranog…

SOS linija baner

Leave a Reply