Da li je beba spremna za čvrstu hranu i šta stručnjaci kažu o tome?

dohrana

Medicinski i stručnjaci za dojenje u svijetu se slažu da je, prije nego što beba napuni oko šest mjeseci, najbolje sačekati sa davanjem bilo kakve hrane mimo majčinog mlijeka. Postoji mnogo istraživanja o tome, a mnoge zdravstvene organizacije su ažurirale svoje preporuke kako bi se usaglasile sa najnovijim istraživanjem. Nažalost, mnoge zdravstvene ustanove i pisani materijali ne idu u korak sa ovim preporukama pri savjetovanju roditelja.

Ovdje su navedene samo neke od organizacija koje preporučuju isključivo dojenje (nema žitarica, soka ili bilo koje druge hrane) prvih 6 mjeseci bebinog života (ne prvih 4-6 mjeseci):

  • Svjetska zdravstvena organizacija;
  • UNICEF;
  • Američka akademija za pedijatriju;
  • Američka akademija porodičnih ljekara;
  • Australijski savjet za nacionalno zdravlje i medicinska istraživanja;
  • Zdravlje Kanada.

Većina beba će biti razvojno i fiziološki spremna za čvrstu hranu između 6 i 8 mjeseci starosti.

Zašto čekati do 6 mjeseci čvrstu hranu?

Iako se mnogi od navedenih razloga  odnose na dojenje bebe tj. bebe hranjene isključivo majčinim mlijekom, stručnjaci generalno preporučuju da se čvrsta hrana odloži i kad su u pitanju bebe koje se hrane formulom.Evo i zašto:

  • Beba će imati bolju zastitu od bolesti

Iako djeca nastavljaju da stiču imunitet preko majčinog mlijeka sve dok sisaju, najveći imunitet se stiče dok beba isključivo sisa. Majčino mlijeko sadrži više od 50 poznatih imuno faktora i takođe olakšava razvijanje ”dobrih bakterija” koje štite bebina crijeva. Istraživanja su pokazala da je manja mogućnost da se mnoge bolesti i stanja pojave ako beba dobija bilo koju količinu majčinog mlijeka. Isključivo dojenje u najmanje 3 do 4 mjeseca bebinog života (upoređeno sa dojenjem koje nije isključivo) smanjuje rizik od infekcija disajnog trakta, infekcija uva, nekrotizujućeg enterokolitisa, sindroma iznenadne smrti novorođenčeta, alergijske bolesti, celijakije i dijabetesa tip 1. Isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci bebinog života (upoređeno sa dojenjem 4-6 mjeseci), smanjuje rizik od gastrointestinalnih infekcija i respiratornih infekcija.

  • Bebin probavni sistem će imati vremena da se razvija

Ako se sa čvrstom hranom počne prije nego što je bebin probavni sistem spreman da je podnese, hrana će se teško variti, pa može uzrokovati neprijatne reakcije (probavnu uznemirenost, gasove, zatvor, itd). Varenje masti, proteina i složenih ugljenohidrata je nepotpuno u ranom djetinjstvu, ali ljudsko mlijeko sadrži enzime koje pomažu efikasnom varenju. Pored toga, od rođenja sve do negdje između četiri i šest mjeseci starosti, bebe imaju ono što se često naziva ”otvorena crijeva.” To znači da će prostori između ćelija tankog crijeva propustiti netaknute makromolekule, uključujući čitave proteine i patogene da direktno uđu u krvotok. To je sjajno za vašu bebu koju dojite, jer omogućava da korisna antitjela u majčinom mlijeku odu direknije u bebin krvotok, ali to takođe znači i da veliki proteini iz druge hrane (koja može da predisponira bebu alergijama) i patogeni koji uzrokuju bolest, mogu takođe otići pravo u krvotok. Tokom bebinih prvih 4-6 mjeseci života, dok su crijeva i dalje ”otvorena,” antitjela iz majčinog mlijeka štite bebin digestivni trakt i jačaju pasivni imunitet, smanjujući mogućnost bolesti i alergijskih reakcija prije nego što dođe do zatvaranja crijeva. Beba sama počinje da proizvodi ova antitijela oko šestog mjeseca, a crijeva takođe treba da se zatvore do tog vremena.

  • Beba će biti razvojno spremna da jede hranu koja nije tečna

Analize stručnjaka (Naylor i Morrow, 2001) su pokazale da većina beba rođenih u normalnom punom terminu nije razvojno spremna da pređu sa dojenja na običnu ishranu ili da koriste polučvrstu i čvrstu hranu kao dodatak tečnosti sve dok ne budu između šest i osam mjeseci starosti.

  • Beba će u budućnosti imati manji rizik od gojaznosi

Prijevremeno uvođenje čvrste hrane u ranom djetinjstvu se povezuje sa povećanim tjelesnim mastima i težinom kod adolescenata i odraslih.

  • Početak uzimanja čvrste hrane će biti lakši.

Bebe koje kasnije počinju sa čvrstom hranom će moći same da se hrane.

  • Beba može imati veću zaštitu od anemije

Uvođenje dodataka gvožđa i hrane bogate gvožđem, posebno u toku prvih šest mjeseci, smanjuje efikasnost bebine apsorpcije gvožđa. U jednom istraživanju nad zdravim bebama rođenim u punom terminu (Pisacane, 1995), istraživači su zaključili da bebe koje se isključivo doje u prvih 7 mjeseci (a nijesu uzimale dodatke gvožđa ili žitarice obogaćene gvožđem) imaju značajno viši nivo hemoglobina sa godinu dana nego dojene bebe koje su dobijale čvrstu hranu prije napunjenog sedmog mjeseca života. Istraživači nijesu pronašli slučaj anemije u prvoj godini kod beba koje su dojene isključivo u prvih sedam mjeseci i zaključili su da takvo isključivo dojenje smanjuje rizik od pojave anemije.

  • Majka će lakše održavati količinu mlijeka

Istraživanja su pokazala da kod beba koje imaju manje od šest mjeseci zamjena majčinog mlijeka u bebinoj ishrani čvrstom hranom ne doprnosi ukupnom unosu mlijeka. Što više čvrste hrane beba unosi, to manje mlijeka uzima od majke, a što manje mlijeka uzima od majke to znači manju proizvodnju mlijeka. Bebe koje unose više čvrste hrane ili koje rano počinju sa čvrstom hranom imaju tendenciju da se prije vremena odviknu od sisanja.

  • Manja je mogućnost da majka zatrudni

Dojenje je najefikasnije u sprječavanju trudnoće kada se vaša beba isključivo doji, a sve njene potrebe za hranom i sisanjem su zadovoljene na dojci. Majke koje isključivo doje u prvih 6 mjeseci, a ne u prva 4 mjeseca imaju duže trajanje laktacijske amenoreje (period prirodne neporođajne neplodnosti koja se javlja kada žena nema menstruaciju zbog dojenja). Naravno da ima izuzetaka.

  • Majka može brže da izgubi ”trudničke kilograme”

Majke koje isključivo doje svoje bebe u prvih 6 mjeseci (upoređenju sa dojenjem u prva 4 mjeseca) brže gube kilograme poslije porođaja.

Jeste li čuli da namirnice treba da se uključe u bebinu ishranu između 4 i 6 mjeseci u cilju smanjenja rizika od pojave alergije, celijakije ili dijabetesa tip1?

Sadašnji dokazi su proučeni od strane nekoliko institucija, i zaključak je da postoje nezadovoljavajući dokazi koji bi podržali uvođenje glutena (ili drugih čvrstih namirnica) u ishranu bebe prije 6-og mjeseca života.

Američka pedijatrijska akademija, odsjek za dojenje pojašnjava da postoji veza između produženog dojenja i smanjenog rizika od celijakije, što je objašnjeno prisustvom antitjela za celijakiju. Kao kritičan faktor nije prepoznat tajming izlaganja glutenu, već preklapanje dojenja sa uvođenjem glutena. Zato, namirnice koje sadrže gluten treba da se uključe u ishranu dok beba dobija samo majčino mlijeko, bez mliječne formule ili drugih kravljih mliječnih proizvoda.”

Izvor: Kellymom
Prevela: Bojana Rajković

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply