Broj oboljelih od šuge u Crnoj Gori uobičajen

suga

U Crnoj Gori je od početka godine od zarazne bolesti šuga oboljelo 532 osoba, koje su prijavljene Institutu za javno zdravlje,u kojem kažu da je trenutna epidemiološka situacija kada je u pitanju to oboljenje, stabilna i uobičajena.

Iz Instituta je saopšteno da se u Crnoj Gori, kao i u prethodnom periodu, u većini opština registruje obolijevanje od šuge. U posljednjih deset godina, na teritoriji Crne Gore na godišnjem nivou registrovano je od 150 do 900 oboljelih lica od ove bolesti, dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 20 do 140 oboljelih.

Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, broj registrovanih oboljelih od skabijesa prošle godine je iznosio 571, a u 2012. godini 700 osoba.

Ovo oboljenje se javlja tokom cijele godine, ali se veća učestalost obolijevanja bilježi u kasnu jesen i zimi.

Saglasno zakonskoj regulativi ovo oboljenje pripada grupi zaraznih oboljenja koja se obavezno prijavljuju.

Šuga (scabies) je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu. Javlja se sporadično ili epidemijski u kolektivima. Svako može oboljeti od šuge. Parazit koji izaziva šugu (šugarac), se nastanjuje u površinskom sloju kože bušeći hodnike u kojima polaže jaja, pojašnjavaju iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Šuga se prenosi dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja sa oboljelom osobom.

Najčešća tegoba je svrab. Najintezivniji je noću. Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Moguća je bakterijska infekcija kože na mjestima češanja, što komplikuje i produžava liječenje.

Osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe 4 do 6 sedmica poslije kontakta sa oboljelim. Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije, najčešće za nekoliko dana (do sedmicu). Starije i osobe koje borave u ustanovama za kolektivni smještaj i osobe sa oslabljenim imunim sistemom mogu da budu i bez svraba. Svaka neuobičajena promjena na koži bi trebalo da se pregleda od strane ljekara.

Osoba može prenijeti šugu od momenta kada se zarazi do završetka liječenja.
Šugu dijagnostikuje zdravstveno osoblje pregledom promjene na koži i/ili uzimanjem uzorka sa kože. Lijek, koji propisuje ljekar najčešće je u obliku kreme. Krema se nanosi na kožu i ostavlja da djeluje odgovarajuće vrijeme (u zavisnosti od preparata), a zatim spira odnosno postupa se po upustvu ljekara.

Posteljina, odjeća i rublje se mora na adekvatan način tretirati (najbolje otkuvati). Odjeća ili druge stvari koje se ne mogu oprati treba skloniti u zatvorenu plastičnu kesu nedjelju dana.

Osobe sa opisanim tegobama mora pregledati i liječiti ljekar što je ranije moguće. Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru, koji će ih uputiti kako da spriječe nastanak oboljenja kod njih.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply