Međunarodni dan dječijih prava dočekan uz zabrinutost

imampravo

Crna Gora je Međunarodni dan prava djeteta i obilježavanje 25 godina Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta dočekala uz veliku zabrinost roditelja  zbog trenutne situacije u zdravstvu i školstvu, u sistemima u kojima djeca ostvaruju osnovna prava – pravo na život, preživljavanje i razvoj, pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na obrazovanje, smatraju u udruženju Roditelji.

“Sa jedne strane, svjedoci smo zdravstvene tragedije koja je potresla svaku porodicu u Crnoj Gori, a sa druge strane nam stižu informacije da djeca u osnovnim školama moraju časove pohađati u jaknama jer nema grijanja. Pitamo se dokle će se sistem iščuđavati na brojne primjedbe roditelja i javnosti uopšte i kada će odlučiti da se uhvate u koštac sa problemima koji mnogostruko ugrožavaju osnovna dječija prava”, kazala je predsjednica Upravnog odbora udruženja, Danijela Knežević.

Kršenje prava na obrazovanje u Crnoj Gori konstatovao je i komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Nils Muižnijeks, svrstavajući je u grupu sa Franucskom, Italijom, Makedonijom, Španijom i Holandijom.

“Mnoga djeca, među kojima ima mnogo Roma, ali i onih sa invaliditetom, stavljaju se u odvojena odjeljenja ili škole. Segregacija djece u obrazovnom sistemu jedno je od najgorih oblika diskriminacije”, naglasio je komesar SE za ljudska prava.

Prema njegovom mišljenju, zemlje članice Savjeta Evrope postigle su napredak u zaštiti dječijih prava, ali još postoji tendencija zanemarivanja svih obaveza na tom planu.

On je naglasio da su zemlje članice SE od 1989. godine postigle “značajan napredak” u poštovanju dječijih prava, ali da još postoji tendencija zanemarivanja svih obaveza na tom planu.

Konvencijom UN o pravima djeteta, djeci se između ostalog garantuje pravo na ime, državljanstvo, obrazovanje, najviši mogući zdravstveni standard, zaštita od zlostavljanja i izrabljivanja i pravo da se čuje njihov stav.

Zbog ekonomske krize i smanjenja budžeta, između ostalog za pomoć porodicama, u evropskim zemljama zabilježen je povećan procenat siromašne djece. To znači da se povećava broj djece koja nemaju adekvatnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, domove, niti šansu za obrazovanje.

“Kršenja dječijih prava mogu i moraju biti otklonjena. Djeca su puni nosioci ljudskih prava, i ključno je da se svijest o tome podigne i kod onih koji donese odluke, i među stanovništvom. Jačanje dječijih prava nije izbor, već obaveza svih država”, zaključio je Nils Muižnijeks.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

Leave a Reply