Može li se odgojem uticati na to da dijete bude pametnije?

podrska

Svako je dijete malo čudo čije se napredovanje prvih dana i mjeseci posmatra pod lupom. Prvi osmijeh, praćenje šarenih predmeta u vidnom polju i reakcije na ljude iz okoline vrlo se često tumače kao rani znak da je pred nama napredno dijete. Poslije se na to nadovežu prve riječi, prva naučena slova, pamćenje nizova pojmova koji su dijete zainteresovali…

Često se misli da na takav razvoj mogu uticati roditelji svakodnevnim čitanjem, zajedničkim igrama i aktivnostima, iako su istraživanja na Univerzitetu na Floridi pokazala da na jednom području roditeljske aktivnosti nemaju dugoročni uticaju, a to je količnik inteligencije. I pored toga, kako sugeriše psiholog James T. Webb u knjizi – vodiču roditeljima za nadarenu djecu – ne zaboravite podstaći djecu u njihovom razvoju i ohrabriti ih da se nastave baviti onim što im pričinjava zadovoljstvo i što ih zanima, jer same predispozicije i inteligencija nisu dovoljni za životni uspjeh.

Čak se i najnadarenijima dogodi, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Science, da izgube zanimanje za nešto što inače vole jer im je program postao predosadan i nezanimljiv ili učitelj previše pažnje. daje drugoj djeci, kojoj je potrebno više truda da svladaju gradivo. Takve prepreke često odvuku i nadarene s puta i rezultiraju nakupljanjem frustracija i odustajanjem od ciljeva, baš kao što se događa i djeci kojoj je teže održati korak s vršnjacima.

Zato je najvažnija sugestija roditeljima da posmatraju mališana i reaguju pravovremeno, čim primijete promjenu u djetetovom ponašanju. Prije nego što dopustite djetetu da prestane da ide u muzičku školu i svira instrument ili na neku drugu aktivnost, uvjerite se je li zaista izgubio zanimanje za njega ili je riječ o nekom problemu u školi. Takođe ne ustrajte na tome da nastavi dalje, ako niste sigurni da je to zaista njegova želja, a ne vaš neispunjeni san iz djetinjstva. Prije odluke razgovarajte s djetetom i s njegovim nastavnicima. Takođe ako dijete poželi da sazna više o nečemu iz nove lekcije, nemojte ga prekidati riječima da se igra i uživa u slobodnom vremenu ili ga odvraćati od toga zato što vam se to ne radi  ili nemate vremena. Ponekada sama djeca požele malo više sadržaja od onoga koji dobijaju u školi pa im pomozite da dođu do njih.

Potražite zajedno na internetu ono što ga zanima, ponudite mu knjige i enciklopedije koje imate i zajedno potražite odgovore na djetetova pitanja. Možete posjetiti neku radionicu, predavanje ili obići muzej, savjetuje Julie Dudley, direktorica Davidson instituta za razvoj talenta u Renou. Na to se nadovezuju Dona Matthews i Joanne Foster, autorikeknjige S druge strane inteligencije: tajne podizanja sretnog, produktivnog djeteta, koje kažu da rad mozga podstiču: glasno čitanje, posjete muzejima, šetnje prirodom i kreativno učestvovanje u umjetničkim projektima. Ali uz to, napominju stručnjaci, neprekidno treba razgovarati s djetetom o njegovim željama, osjećanjima i afinitetima.

Tako ne samo da djelujete da vam dijete bude “pametnije” nego podstičete i razvoj njegovog samopouzdanja jer osjeća da je voljeno i da ga čujete. Ne smije, upozoravaju psiholozi i pedagozi, imperativ roditeljima u njihovim postupcima biti učiniti dijete “pametnijim”, čak i kad bi se to moglo, nego pripremiti ga za život i omogućiti mu da se razvije u zadovoljnu osobu koja će ostvariti svoj potencijal.

Roditelji stalno trebaju razgovarati s djetetom o njegovim željama, osjećanjima i afinitetima. Pazite da ne pobrkate sopstvene želje s djetetovim i da ne pokušate svoje ciljeve nametnuti djetetu kao njegove. Zaista slušajući dijete ne samo da ćete ga podsticati da usvaja nova znanja nego i  razvoj samopouzdanja tako što će dijete osjetiti da ga se uvažava i da se čuju njegove želje.

Izvor: SuperMila

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply