Kada se sekundarna polna obilježja kod djevojčice pojave prije osme godine i kod dječaka prije devete godine, riječ je o preranom pubertetu. Češći je kod djevojčica nego dječaka i najčešće nastaje iz nepoznatih razloga.

U većini slučajeva radi se o zdravoj djeci u koje iz nepoznatog razloga dolazi do prerane pojave pubertetskog razvoja. Rani početak puberteta može dovesti do niže konačne visine djeteta, ali i emocionalnih poremećaja kod neke djece.

Pubertet je prelazno razdoblje od dječijeg do odraslog uzrasta, započinje pojavom prvih sekundarnih polnih obilježja, a završava polnom zrelošću. Pubertet obuhvata veliki broj fizioloških promjena koje se događaju uglavnom prema pravilnom redoslijedu kao posledica intenzivnih hormonskih promjena.

Djevojčice i dječaci u pubertet ne ulaze istovremeno. Prvi znakovi puberteta kod djevojčica javljaju se između devete i jedanaeste godine, a kod dječaka u prosjeku dvije godine kasnije, između desete i dvanaeste godine života. Međutim, period početka puberteta varira isto kao i trajanje puberteta.

Glavne promjene u pubertetu su ubrzanje tjelesnog rasta i razvoja, sazrijevanje polnih žlijezda i pojava sekundarnih polnih obilježja.

Oblici preranog puberteta

Razlikujemo dva oblika preranog puberteta. Onaj češći je centralni ili pravi prerani pubertet, a nastaje zbog povećanog otpuštanja gonadotropina iz hipofize (endokrina žlijezda u mozgu) koji podstiče rast polnih žlijezda (jajnika kod djevojčica i testisa kod dječaka). Jednostavnije rečeno, pravi prerani pubertet u potpunosti imitira fiziološki pubertet. Češći je kod djevojčica nego kod dječaka i najčešće nastaje iz nepoznatih razloga.

Puno rjeđe se radi o perifernom ili lažnom preranom pubertetu. Radi poremećaja polnih žlijezda ili nadbubrežnih žlijezda pojačano se luče spolni hormoni. U ovom slučaju takođe se javljaju sekundarna polna obilježja, ali ne dolazi do rasta polnih žlijezda.

Ponekad se pojedini znakovi puberteta mogu javiti izolovano, kao što su preranirazvoj grudi ili prerana stidna dlakavost, bez drugih znakova puberteta. Pojava bilo kojeg od znakova puberteta kod djevojčica prije osme godine života može upućivati na prerani pubertet. Kod djevojčica se mogu javiti rast grudi, stidna i/ili pazušna dlakavost, ali i menstruacija.

Kod dječaka pojava pubertetskih promjena prije devete godine života, kao što su rast testisa i penisa, pojava stidne dlakavosti, mišičavost, promjena glasa (duboki glas) mogu značiti prerani pubertet.

Nagli rast, promjena ponašanja, pojačano znojenje karakteristični su i za djevojčice i za dječake.

Kako pomoći djetetu?

Pri svakoj sumnji na prerani pubertet javite se nadležnom ljekaru djeteta, pedijatru ili porodičnom ljekaru. Ako se ispostavi da je sumnja osnovana, potreban je pregled pedijatra endokrinologa koji će odlučiti o daljoj obradi i postaviti definitivnu dijagnozu.

Redovno praćenje rasta i razvoja djeteta od izuzetne je važnosti kako bi se na vrijeme uočila odstupanja. Rast i razvoj prati se od rođenja pa sve do završetka rasta. Prva mjerenja vrše se već u porodilištu, zatim tu dužnost preuzima pedijatar, a u školskom periodu do završetka rasta dijete prati školski ljekar.

Redovnim sistematskim pregledima kao i ciljanim probirima u školskom periodu školski ljekar prati rast i razvoj ali i pojavu prvih sekundarnih polnih obilježja i napredovanje pubertetskih promjena.

Djeca s preranim pubertetom razlikuju se od svojih vršnjaka. Ubrzani rast, polno sazrijevanje (pojava sekundarnih polnih obilježja), promjena ponašanja, emocionalna labilnost i svi drugi znakovi puberteta razlog su zbog kojih se dijete s preranim pubertetom može osjećati zbunjeno i neprihvaćeno.

Brojne promjene nameću brojna pitanja, nerazumijevanje, sukobe, pogotovo zato što psihički razvoj djeteta nije u skladu s uznapredovalim rastom i polnim razvojem. Kao roditelji potrudite se da ponudite razumijevanje, toplinu i podršku, a kroz redovni razgovor i savjetovanja s ljekarom i odgovore na pitanja o tome kako savladati poteškoće u ovom periodu.

Izvor: Klokanica.hr