Zabrinjavajuća situacija u Crnoj Gori kada je riječ o dojenju

koferencija

Foto: UNICEF Montenegro

Situacija u Cnoj Gori, kada je riječ o dojenju je zabrinjavajuća, ocijenio je šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks, otvarajući Konferenciju Značaj dojenja za postizanje Milenijumskih razvojnih ciljeva, koju je danas Udruženje Roditelji organizovalo u saradnji sa kancelarijom te organizacije u u Crnoj Gori, u okviru obilježavanja Svjetske nedjelje dojenja.

Perks je podsjetio na istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece koje je sprovedeno 2013. godine, a pokazalo je da je samo 14 odsto žena podojilo svoje dijete u prvom satu nakon porođaja, dok je samo 17 odsto novorođenčadi mlađih od šest  mjeseci u Crnoj Gori isključivo odnosno dojeno bez bilo kakvih drugih dodataka u prvih šest mjeseci života.

“Ovi podaci nam govore da treba zajedno da radimo na daljoj podršci i edukaciji mladih majki o tome koliko je dojenje značajno, kao i na obuci zdravstvenih radnika da pomognu ženama da počnu da doje u prvom satu nakon porođaja“, kazao je Perks naglašavajući da su tri stvari neophodne kako bi se ova praksa promijenila, i to: promocija, edukacija i bolnice po mjeri djeteta.

U udruženju Roditelji smaraju da crnogorsko društvo ne daje dovoljno šanse dojenju, da se puno toga radi  i dozvoljava što dojenju ne ide u prilog, i da se ono ne shvata baš toliko važnim koliko zaista jeste. Izvršna direktorica Udruženja, Kristina Mihailović iz ocijenila da kao rezultat svega toga u Crnoj Gori imamo prilično mali broj beba koje imaju priliku da piju tu najdragocjeniju tečnost koju mogu da dobiju u životu.

“Ono što želim da vrlo otvoreno kažem danas ovdje, je da smo vrlo svjesni da ne žele sve majke da doje djecu, i ne mislimo da je to za bilo kakvu osudu,  kao i da podrška dojenju u zdravstvenim ustanovama nije na zadovoljavajućem nivou. Ni to nije za osudu ali jeste za promjenu jer je veliki broj majki koje žele da doje i treba im pomoć“, kazala je Mihailović.

Ona je najavila da će od septembra Udruženje Roditelji početi sa dugo najavljivanom Grupom za podršku dojenju, koju će činiti majke, buduće savjetnice za dojenje.

“Naša podrška u tom dijelu biće, vjerujemo, od koristi majkama ali i zdravstvenim radnicima. Savjetnice će nakon obuke koju će sprovoditi ljekari, pedijatri, psiholozi, komunikolozi i raličiti stručnjaci koji im mogu pomoći da se što bolje pripreme za pružanje podrške porodiljama, ali i na osnovu svojih iskustava, biti na raspolaganju majkama za sva pitanja koja budu imale“, kazala je Mihailović.

Pomoćnica ministra zdravlja Crne Gore, Mira Jovanovski Dašić, rekla je da je dojenje čin koji sve obavezuje na veliku odgovornost kako bi se omogućilo majkama i bebama da u što boljim uslovima budu prisutni u ovom svijetu. Ona smatra se majke moraju motivisati  da u doje svoju djecu, a oni u Ministarstvu zdravlja će se potruditi da im obezbijede što bilje uslove za to. Podsjetila je da se program bolnica po mjeri djeteta (Baby fruendly) sprovodi u svijetu već veoma dugo sa ciljem da porodilišta postanu centri za podršku dojenju, a da ga u Crnoj Gori primjenjuje deset od 13 porodilišta.

Ona je, međutim, naglasila da iako taj program podstiče dojenje, on nije ključan jer je važno da se žene pripreme u školama za trudnice, a kao veoma bitno navela je i ličnu motivaciju kako bi se postigla zadovoljavajuća dužina dojenja.

Koordinator za ekonomsku i socijalnu politiku u UNICEF-u Crna Gora, Slobodan Živković je, predstavljajući rezultate MICS istraživanja, naveo da je statistika pokazala da obrazovanije majke manje doje. Prema njegovim riječima, u romskim naseljima stepen isključivo dojene djece je niži u odnosu na opštu populaciju, ali su razlike između opšte i romske populacije u dijelu koji se donosi na dužinu dojenja jer Romkinje duže doje djecu.

Glavna sestra neonatološkog odjeljenja Klinike za ginekologiju i akušerstvo KCCG, Milica Dukić je kazala da su u tom porodilištu sada majkama omogućeni bolji uslovi i privatnost u porođajnoj sali, kao i da su pobošane prakse koje se odnose na dojenje.

Kako je pojasnila, sada se beba stavlja na majčine grudi u prvih pola sata nakon porođaja, ukoliko to dozvoljava njihovo opšte stanje i zajedno su naredna dva sata.

“Majka želi da upozna bebu, da se zbliži sa njom, a to joj je sada i omogućeno”, dodala je ona i ocijenila da majke o dojenju treba da nauče i edukuju se i prije dolaska na porođaj. Ona je majkama poručila, ono što im savjetuje i nakon porođaja, da prate svoju intuiciju, posmatraju svoju bebu i prate njen ritam, jer je svaka beba različita i ima drugačije potrebe.

Lidija Banjac, neontolog na Institutu za bolesti djece govorila je o svim prednostima dojenja i istakla da je pravilna ishrana djeteta u prve 2 godine značajna za rast, razvoj i psihološki status djeteta.

“Kako se usavršavaju tehnološki postupci, tako se komercijalni proizvodi približavaju majčinom mlijeku, ali nijedan od tih proizvoda ne može da sadrži specijalna antitijela i posebne komponente koje majčino mlijeko ima, pa samim tim dojenje ništa ne može da zamijeni”, kazala je ona i dodala da djeca koja doje imaju kasnije manje problema sa zdravljem.

Fatima Naza iz Centra za Romske inicijative je objasnila da žene iz romske i egipćanske populacije doje svoju djecu  jer je to dio njihove tradicije, nešto na šta majke pripremaju svoje kćerke  i nešto što se smatra prirodnim. Osim zbog svega toga, dojenje je najbolja opcija za romske porodice i zbog ekonomskog aspekta, s obzirom da 90 odsto njih živi u siromaštvu i nijesu u prilici da kupuju zamjene i vještačke formule, navela je ona.

Maja Raičević, iz NVO Centra za ženska prava napomenula je crnogorski Zakon o radu dozvoljava majkama da nakon isteka porodiljskog odsustva imaju pauzu za dojenje, ali da je problem što se zakon ne primjenjuje, jer poslodavci često nijesu spremni da imaju razumijevanja za takve potrebe zaposlenih majki. Prema njenim riječima, prava iz radnog odnosa žena koje rade u državnoj upravi su bolje zaštićena i ostvaruju ih, dok veliki broj njih u privatnim firmama ne može na to da računa. Ona je kao primjer navela zaposlene u trgovačkim radnjama, i upitala da li je realno da se očekuje da će te majke izaći na pauzu za dojenje, ako za vrijeme radnog vremena ne smiju ni da sjednu. Raičević smatra da muškarci moraju više da se uključe u sve teme koje s tiču porodice i roditeljstva, kao i dojenje.

Majke Marijana Bojanić i Aleksandra Vujisić su podijelile svoja iskustva u vezi sa dojenjem sa prisutnima na konferenciji i govorile o tome kako su uskladile svoje radne i ostale obaveze i uz sve to uspješno dojile. One su zaključile da u Crnoj Gori nedostaje adekvtane i pravovremene podrške dojiljama, kao i da su je uspjele prije svega pronaći kod drugih majki na forumima u regionu i Crnoj Gori, što nije bio slučaj sa zdravstvenim radnicima sa kojima su se susrijetale.

“Nedostaje nam ljudski odnos da pomognemo jedni drugima. Mi moramo kao društvo da budemo humaniji, jer nam često pomažu oni koji ne moraju, a oni koji su plaćeni za to da nam budu od pomoći nijesu zainteresovani”, kazala je Bojanić.

Aleksandra Vujisić, kao majka smatra da dojenje donosi mnoge benefite za društvo ne samo ekonomske, nego i zdravstvene.

Psiholog-psihoterapeut Marijana Ivančević iz NVO Narativ objasnila je da je dojenje, osim za bebu veoma zdravo i za majku, i zbog posebne emotivne veze koju ostvaruju, a kazala je i da su majke koje doje manje izložene postporođajnoj depresiji, kako pokazuju istraživanja.

Svjetska nedelja dojenja se ove godine obilježava 22. put u preko 170 zemalja svijeta, pod sloganom Dojenje: Pobjednički cilj – za cijeli život!, sa posebnim akcentom na Milenijumske razvojne ciljeve.

VIDEO:

Foto: UNICEF Montenegro

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Najbolje bi bilo da u bolnicama postoje savjetnice za dojenje jer se jedna babica u smjeni sigurno ne moze posvetiti svakoj majci koliko bi trebalo. A mozete poceti i od pedijatara i domova zdravlja,jer koliko ja znam svake godine oni mjenjaju da li djete treba da pocne sa dohranom sa 4 ili 6mj,ne znam na osnovu cega se to mjenja?!Ima pedijatara koji smatraju da je dojenje preko godine dana debilizam… 🙁

  2. A sta vi mislite da ce doktori da promjene misljenje poslije dobijenih smjernica?! Pa nasi doktori misle da sve najbolje znaju… pocnite od neonatologije, tamo se sablaznjavaju kada cuju da majka hoce iskljucivo da doji do 6 mjeseci… a ja moje dijete ne bih dojila ni mjesec dana da sam njih slusala… naravno, uvjek postoje izuzetci.

Leave a Reply