Neophodna veća ulaganja u rano predškolsko obrazovanje

panelCrna Gora bi morala mnogo više da ulaže u rano obrazovanje i unaprjeđuje ga, za šta treba da postoji bolja međusobna saradnja između različitih strana, a kvalitet rezultata se mora stalno pratiti kako bi se što više segmenata moglo unaprijediti, zaključeno je na panel diskusiji posvećenoj ovoj temi, u okviru konferencije Kvalitetno obrazovanje za bolje škole, bolja učenička postignuća i bolju budućnost.

Na trodnevnoj međunarodnoj konferenciji  koju su organizovali UNICEF i Ministarstvo prosvjete šef odjeljenja za razvoj i implementaciju politika OECD, Ričard Jeland je  rekao da se u rano obrazovanje mora ulagati jer je ono jako važno ako zemlja želi da napreduje. Crna Gora trenutno ulaže 0,38 odsto bruto domaćeg proizvoda na predškolsko obrazovanje.

O tome na šta bi se Crna Gora mogla orijenisati u narednom periodu govorila je Vesna Vučurović iz Minstarstvstva prosvjete koja je navela da je u okvoru reforme obrazovanja koja se realizuje od početka 21. vijeka mnogo ulagalo, ali da to nije dovoljno i da se treba raditi više. Ona smatra da su u Ministarstvu to prepoznali kao i šta treba unaprijediti, a napomenula je da Crna Gora ima dobar kadar u predškolskom obrazovanju koji je jako značajan.

Vučurović kaže da se mora dati prioritet nastavnicima u predškolskom vaspitanju koji će se dodatno obučavati, kako bi uveli neke nove programe koji obuhvataju unapređenja.

Ona je podsjetila da je cilj države da poveća sadašnj obuhvat djece predškolskim obrazovanjem koji iznosi 40 odsto, kao i da se posebna pažnja u tom dijelu obrati  na onu djecu koja pripadaju najosjetljivijim grupama i koja su sa posebnim potrebama. Ona je najavila da će se u narednom periodu posebno akcentovati monitoring i praćenje kvaliteta rezultata, samoevaluacija predškolskih ustanova i umrežavanje sa postojećim i licenciranim privatnim predškolskim ustanovama jer ranog razvoja ne može biti ukoliko se svi sektori međusobno ne povežu.

Viši savjetnik za obrazovanje koji radi za UNICEF-ovu regionalnu kancelariju, Philippe Testot Ferry je saopštio da je u regionu predškolsko obrazovanje sve naprednije jer postoje privatni vrtići koji su sve bolji.

“Treba da postoji blagi prelaz od programa ranog pa do osnovnog obrazovanja , pa bi zato vrtići trebalo da obezbijede da kvalitet obrazovanja bude bolji, i moraju se stalno usavršavati”, naveo je on.

On je dodao je da se roditelji posebno moraju osnažiti da utiču na rani razvoj djeteta jer oni imaju veliki uticaj na svoju djecu.

O tome šta je potrebno Crnoj Gori u strateškom smislu govorila je Teresa Heeney iz Irske koja je predlažila da se posebno mora proširiti ponuda usluga kada je rano obrazovanje u Crnoj Gori u pitanju. Njena sugestija je i stalno konsultovanje sa stručnjacima koji se bave pedagogijom I sa roditeljima jer će to ovesti do zajedničkog razumijevanja i boljih rezultata.

Docent odsjeka za predškolsko obrazovanje na Filozofskom fakultetu, Tatjana Novović ocijenila je da se predškolska pedagogija ipsihologija moraju naći na drugim odsjecima na fakultetima koji obrazuju nastavnike jer je to jako važno kako bi oni  više znali o mogućnostima djece. Ona je navela da roditelji vaspitače i dalje gledaju kao nekoga ko samo čuva dijete i da se zaboravlja njiova prava uloga  koja je prije svega obrazovna.

Predstavnica Udruženja Roditelji, Kristina Mihailović je podsjetila na istraživanje prema kojem u Crnoj Gori jedna četvrtina roditelja ne shvata kolika je važnost predškolskog obrazovanja i vaspitanja ali je ukazala i da neka pravila i prospisi koji se primjenjuju tome doprinose. Ona je podsjetila da i dalje prioritet pri upisu imaju djeca zaposlenih roditelja čime se podstiče razmišljanje o vrtićima kao mjestima za čuvanje djece.

Ona je podsjetila da u nekim opštinama uslovi za rad u javnim predškolskim ustanovama nijesu dobri zbog prebukiranosti što dodatno utiče na kvalitet predškolskog obrazovanja. Prema njenim riječima roditelji su zadovojlni radom sa njihovom djecom u vrtićima, ali su i  realni pa im je jasno da vaspitači često nemaju mogućnosti da rade sa djecom na kvalitetniji način zbog neoptimalnih uslova rada.

Smatra da je uloga roditelja u ovoj oblasti jako važna ali i da kod njih postoji veća želja da budu uključeni i da njihov doprinos bude veći u odnosou na postojeće stanje.

Mihailović je navela da se u sistemu obrazovanja često problemi nerješavaju zbog prebacivanje krivice sa jedne stranu na drugu, zbog čega se sistem ne može ni adekvatano unaprjeđivati.

Ranko Rajović iz Mense International kaže da male države među kojima je Crna Gora minimalno napreduju u segmentu obrazovanja djece jer pripremaju djecu za zanimanja koja ne postoje. On je ocijenio da je funkcija škole da razvija funkcionalno znanje djece kojeg skoro i da nema.

“To što djeca dolaze sve nesposobnija u školu najveća je greška roditelja”, kaže Rajović, ali dodaje da roditelji iz neznanja prave greške, a vaspitači trebaju da ih koriguju iako ne znaju kako.

Upravo zbog toga je, smatra on, edukacija vaspitača i roditelja jako važna , jer se oni prvo moraju edukovati da bi mogli podučavati djecu da ne primjenju samo reproduktivno učenje jer je to najniži stepen učenja kojim se ne razvija mozak.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply