PIŠE: Katarina Janković

U cijeloj Crnoj Gori, u javnom zdravstvenim ustanovama radi samo jedan dječiji alergolog, i to u Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, kod kojeg se kako roditelji tvrde, čeka na pregled i po nekoliko mjeseci. Sasvim suprotno kažu u Ministarstvu zdravlja, jer prema njhovim podacima na prvi pregled se čeka manje od mjesec, a hitna stanja zbrinjavaju se odmah.

Portalu Roditelji su se u posljednje vrijeme javljali roditelji, a nakon početka primjene sistema ostvarivanja zdravstvene zaštite u privatnim zdravstvenim ustanovama, koji objašnjavaju da su zvali u aprilu da zakažu pregled kod alergologa, a dobijali su informaciju da je prvi slobodni termin tek u novembru.

Jedna od njih je i Dragana, koja je sa uputom od izabanog pedijatra koji je dobila 1. aprila zakazala pregled za dijete u novembru, nakon čega se zbog dugog čekanja raspitivala u privatnoj ordinaciji u kojoj radi još jedan alergolog pedijatar da li može ostvariti zdravstvenu zaštitu kod njih, ali nije dobila potvrdan odgovor. Oni su joj odgovorili da sa Fondom nijesu sklapali ugovor za takvu vrstu pregleda. Fond za zdravstveno osiguranje je od 1. aprila osiguranicima omogućio direktno ostvarivanje zdravstvene zaštite u 14 privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima je zaključio ugovore, bez potvrde, ako se usluga ne ostvari u roku od 30 dana u javnim zdravstvenim ustanovama. Među njima nije pregled pedijatra alergologa.

Iz Ministarstva Zdravlja je portalu Roditelji.me rečeno da se do sada nije ukazivala potreba za raspisivanje javnog poziva od strane Fonda za zdravstveno osiguranje za sklapanje ugovora sa privatnom zdravstvenom ustanovom u kojoj usluge pruža pedijatar alergolog. Oni kažu i da planom užih specijalizacija u naredne dvije godine nije predviđena specijalizacija iz oblasti dječje alergologije.

Iz ove institucije su najavili da bi izašli u susret Kliničkom centru ako iskažu potrebu za alergologom, kao i da će razmotriti mogućnost uključivanje privatnih zdravstevnih ustanova koje pružaju zdravstvene usluge iz ove oblasti, ukoliko se utvrdi da je to potrebno.

Jedini dječiji alergolog u Instititu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore je dr Saida Zejnilović. Ona za portal Roditelji pojasnila da je obavezna da uradi prvi pregled u periodu od mjesec dana ukoliko je pacijent hitno upućen, a za kontrolne preglede se čeka između tri i šest mjeseci zavisno od dijagnoze koju pacijent ima.

Ona smatra da je zaista dugo čekati na pregled preko mjesec dana ali objašnjava da ona radi sedmično u ambulanti dva puta prije podne i jednom popodnei prvenstveno je ljekar intezivne njege pa ne može da stigne da u kraćem roku pregleda sve pacijente. Međutim napominje da ukoliko pedijatar napiše na uputu oznaku hitno, u obavezi je da pregleda dijete, a ukoliko ona nije tu, to će učiniti neko od njeniih kolega.

„Prvi pregled po pravilu se zakazuju unutar mjesec dana i to se trudimo da ispoštujemo iako ne uspijemo uvijek. Kada je u pitanju situacija da se samo odrade alergo testovi, onda to radi medicinska sestra, a ne ja, i to može da se prolongira jer nije nešto što predstavlja ozbiljan problem“, kazala je Zejnilović.

Prema njenim riječima, broj djece u Crnoj Gori sa alergijama se povećava, a u poslednjih desetak godina su alergije postale globalni trend.

Statistike kažu da ako do 2030. godine nastave da se kreću ovim tempom, svaki drugi čovjek na planeti imaće neku od alergijskih bolesti, kao što su alergijski rinitis, alergijska astma, atopijski dermatitis i slično.

„Nažalost iz godine u godinu broj pacijenata koji imaju probleme sa alergijama zaista se povećava, a u pitanju su uglavnom djeca“, navela je Zejnilović.

Atopijske bolesti kao što su atopijski ekcem, alergijski rinitis i alergijska astma se javljaju u dječijem uzrastu, do 16 godine. Kod odraslih postoji problem sa polenskom kijavicom, posebno kod pacijenata između 25 i 40 godine života.

Zejnilović kaže da su uzročnici stalnih alergija najčešće prašina i grinje, a među sezonskim je na prvom mjestu alergija na polen trave, zatim ambrozije odnosno korova, pa drveća.

Zejnilović je objasnila da je izazivač alergija imunoglobulin E koji se nalazi u našem organizmu i koji je kod alergija je u visokom titru.

„Kada uradimo nalaz krvi i kada je visok titar znamo da je pacijent sklon alergijama. Postoji više terorija koje pokušavaju da objasne zašto je u poslednjih 10 godina toliko došlo do ekspanzija alergija i najviše pristalica ima, takozvana, higijenska teorija“, dodala je ona.

Imunoglobulin E je kroz evoluciju pomagao ljudima u borbi protiv parazita, i uvijek je povećan kod pacijenata koji imaju parazite u stolici. Pošto posljednjih 10 godina parazita skoro i da nema, a povećava se ujedno upotreba antibiotika dolazi do toga da imunoglobulin E ne prepoznaje neškodljive supstance iz naše okoline kao obične već kao strane. Zato odjednom počinje da reaguje na supstance kao što su polen trave i korova, objašnjava Zejnilović.

„Recimo polen korova-ambrozija je do prije neku godinu bila nepoznata da postoji kao alergija. Kod mojih pacijenata sada, od svih alergijskih rinitisa čak 15 odsto je alergično na ambroziju. To je do prije 10-ak godina bio neškodljiv korov samo se o njemu čitalo“, kazala je ona.

Ona navodi da su najopasnije alergije one koje se mogu dobiti nakon davanja nekog antibiotika, venski ili muskularno, zatim sistemske alergije poslije uboda pčele, ose…koje mogu biti smrtonosne. S druge strame, dodaje Zejnilović postoje i blage alergije koje nije potrebno liječiti već ih samo redovno kontrolisati i pratiti.