Univerzitet u Ohaju o dojenju zaključio što do sada niko nije

8fe544f264f51c20bc8b03aa1633e22dO prednostima dojenja spovedena su brojna istraživanja koja uvijek daju slične rezultate i pokazuju brojne pozitivne efekte na zdavlje bebe, ali i majke, a onda se prije neki dan pojavila u javnosti studija državnog Univerziteta Ohajo koje zaključuje da bi značaj dojenja mogao biti precijenjen.

Istraživanje profesorke sociologije Sintije Kolen je pokazalo da hranjenje djece iz iste porodice na različite načine – jedno dojeno, drugo ne,  ima praktično iste dugoročne posljedice na njihovo zdravlje.

“Vjerujem da su mnoge prednosti pripisane dojenju precjenjene”, zaključila je Kolen.

Ona tvrdi da je otkrila analizirajući podatke o preko 8, 2 hiljade djece, da oko 1,8 hiljada parova djece iz istih porodica, koja su hranjena različito kao bebe, nisu imali skoro nikave razlike u uzrastu između 4. i 14. godine u tjelesnoj težini, hiperaktivnosti, povezanosti sa roditeljima, kao I u razultatima govornih i testova u čitanju, matematici, i opštoj inteligenciji.

Džesika Leonard, savjetnica za dojenje i portparol Australijske asocijaci dojilja, kaže da je sprovedeno dosta studija u kojima su upoređivani parovi djece iz istih porodica, koja su koristila istu metodologiju kao Ohajo studija i došla do potpuno suprotnih rezultata u polju gojaznosti i kognitivnog razvoja. ‘Njihovi rezultati kažu da dojenje ima značajan pozitivan učinak na ishod ovih stavki’.

Jedna od razlika koju Kolen navodi u svojoj studiji je da djeca koja su duže dojena imaju više šanse da obole od astme.

Leonard objašnjava da majke u porodicama koje imaju istoriju astme, ekcema i alergija obično duže doje svoju djecu, pa je vjerovatno to i navelo Kolen da zaključi da je dojenje razlog za astmu.

Još jedna stavka iz Ohajo studije razmatra razlike između djece koja nisu iz iste porodice, gdje djeca koja su dojena obično imaju bolje zdravstvene izglede.

Dr Kolen tvrdi da razlike između porodica zavise od raznih faktora koji ne uključuju dojenje, kao što su socio-ekonomski status, navike u ishrani kasnije u životu, pa sve do nivoa zagađenja u njihovom komšiluku, koji se obično nisu zahvaćeni studijama dojenja.

”Znamo da siromašnija djeca imaju veći rizik od gojaznosti jer je njihova israna lošija”, objašnjava Kolen i dodaje da ta djeca obično jedu prerađenu i brzu hranu i nemaju mnogo prilike za vježbanje.

Sa druge strane, Lionard kaže da je dojenje važan faktor koji doprinosi i majčinom i djetetovom zdravlju.

Ona navodi listu zdravstvenih stanja koji su povezana sa ishranom novorođenčeta, a za koje postoje ubjedljivi nauči dokazi.

Za djecu koja nisu dojena ili su dojena vrlo kratko, povećan je rizik od:

  • Sindroma smrti u kolijevci;
  • Gastrointestinalnih infekcija;
  • Respiratornih infekcija;
  • Infekcija uha;
  • Enterkolititisa kod prijevremeno rođenih beba;
  • Sepse kod prijevremeno rođenih beba;
  • Gojaznosti;
  • Nižeg koeficijenta inteligencije .

Za majke koje nisu dojile povećan je rizik od  kancera dojke i jajnika.

Kolen na osnovu rezultata istraživanja ocjenjuje da se mora pažljivije pratiti šta se događa poslije prve godine života djetata i da se razumije da dojenje može biti teško, često i nemoguće, za neke žene.

“Umjesto što ih okrivljujemo za neuspjeh, budimo realističniji oko toga šta dojenje može i ne može da postigne”, kaže ona.

Džesika Leonard, sa druge strane, objašnjava da njena organizacija godišnje primi preko 80 hiljada poziva od dojilja, i da je dojenje vještina koja se uči, koja nije od početka laka za sve majke.

”Važno je da majke dobiju kvalitetne informacije i podršku tako da mogu da doje onoliko dugo koliko žele”, navela je ona.

Izvor: http://au.lifestyle.yahoo.com/
Prevela: Ana Vujnović

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Prvo sam dojila samo 3 mjeseca i to uz dohranu jer ni?ta ama ba? ni?ta nijesam znala o dojenju i mlijeko nestalo. Drugo dojim ve? 5 i po mjeseci na zahtjev i doji?u koliko ona bude ?eljela. E sad, ovo prvo nikad nije bilo prehla?eno za godinu, a drugo ve? tri puta za 5 mjeseci..Ne znam je li precijenjen zna?aj ali to je moje iskustvo.

  2. Moja cerkica je dojena cijelih 38 dana, nazalost, nije saradjivala, tako da je mlijeko brzo nestalo. Kamo srece da je bilo drugacije… Ona ima odlican imunitet, zdravija je od vecine djece, ali i dalje mislim da je majcino mlijeko najbolje rjesenje, a da imunitet zavisi i od drugih faktora. Prvo dijete je manje izlozeno virusima, a drugo vise, jer dovoljno je da starije ide u vrtic gdje je leglo virusa i da to prenese bebi. O ekonomicnosti dojenja da ne govorim, mnogo je skuplje kupovati adaptirano mliheko, a tek o pravljenju adaptiranog mlijeka nekoliko puta u toku noci, kad beba bas i nije strpljiva… Sve u svemu, toplo se nadam da cemo ovog puta biti uspjesniji u dojenju 🙂

  3. Ja sam moje dojila 11mj. Mogla sam jos,ali moja odluka je bila da je dovoljno do godine. Bez i jedne kapi adaptiranog mlijeka. I za ovih godinu dana,on je makar 3 puta bio prehladjen,ali je stalno u drustvu starije djece,koja idu u vrtic.
    Dojenje je nesto najljepse sto majka moze da priusti sebi i svom djetetu <3

  4. Kakve veze ima koliko je puta prehladjeno dojeno dijete? Treba da vam bude dovoljno to sto vam pedijatar kaze da antibiotici i sirupi nisu potrebni kad ?uje da doji beba-takvo je na?e iskustvo. I dohenje nikako ne moze da bude precijenjeno. I mogu da se kladim da je ovo istra?ivanje financirala neka velika farmaceutska ku?a iz velike farmaceutske mafije

  5. Umjesto da zene stimulisu i nauce sve potrebno oko dojenja, ljekari savjetuju dodavanje! To mi stvarno nije jasno. Dojila sam 11 mjeseci a do 6 mjeseci samo majcino mlijeko, bez kapi vode ili bilo cega drugoga. U kotorskoj bolnici , gdje sam se i pkrodila, naucili su me sve oko dojenja, oni bas forsiranju dojenje, nikakve dodatke bocica ne savjetuju. … Dojenje je i lakse i zdravije, naravno, i mislim da na duze staze cini dobrobit za organizam.

Leave a Reply