U crnogorskim porodilištima nedovoljna je pripravnost za reanimaciju novorođenčadi sa aspekta svijesti/ informisanosti, ali i vještina i opreme, a nije obezbijeđeno ni adekvatno praćenje žena i beba u sali za porođaj, u prva dva sata nakon njega, zaključili su autori najnovije UNICEF-ov studije.

Dokument Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori, pokazala je i da majkama nije dozvoljeno da se brinu o zdravim, niti o bolesnim novorođenčadima.

Ocjenjujući stanje u pet porodilišta, u Podgorici, Nikšiću, Cetinju, Kotoru i Beranama, tim ljekara je naveo i da neki ključni elementi osnovne, jeftine opreme/materijala nisu svuda raspoloživi, a važni su za adekvatnu zdravstvenu zaštitu, kao što su zidni sat, termometar koji pokazuje temperaturu u prostoriji, papir za CTG, peškiri i antiseptik za pranje ruku. U nekim porodilištima nema maski za ranije rođene bebe u nekim ustanovama, a ambu baloni nisu uvijek ispravni.

Tim  stranih i domaćih ljekara autora studije zaključio je da je glavni problem u segmentu Rutinske neonatalne njege to što se bebe odvajaju od majki odmah nakon porođaja, jer samo nekoliko porodilišta u Crnoj Gori primjenjuje praksu smještaja beba uz majke.

U nijednom od posjećenih porodilišta ne postoji koncept toplog lanca, a temperatura u salama za porođaj se ne prati, ne postoji praksa da se novorođenčad obrišu, stave kod majke radi kontakta koža na kožu i pokriju kako bi se spriječila hipotermija, ne nose se kapice i  čarape. Umjesto toga, u mnogim ustanovama novorođenčad se povijaju i odvajaju od majki.

Temperatura se ne prati, kako je preporučeno nakon 30 minuta i 2 sata poslije rođenja. Zaposleni nisu upoznati sa normalnom temperaturom novorođenčadi, rizikom od hipotermije i potrebom da se poštuje topli lanac, navodu se u analizi.

„I dalje se primjenjuje niz zastarjelih, neefikasnih i čak štetnih metoda: rutinska sukcija nosa i usta, rutinski antiseptici za pupak, rano prekidanje pupčane vrpce, rutinsko kupanje..“, navodi se u dokumentu.

Bebe se hane u redovnim intervalima, često se koristi vještačko mlijeko, čime se povećava rizik od mastitisa kod majki i od infekcije kod novorođenčadi, još jedan je zaključak.

Kvalitet promovisanja, informisanja i savjetovanja o dojenju i njezi zdravog novorođenčeta je ocijenjen kao loš, za menadžere i pružaoce usluga se navodi da nisu svjesni prednosti djelotvorne promocije dojenja, kao jednog od najdjelotvornijih načina da se unaprijedi zdravlje djece.

U procjeni segmenta Upravljanje slučajevima i njega bolesne novorođenčadi piše da i kao

u slučaju zdravih novorođenčadi, majkama nije dozvoljeno da njeguju bolesnu novorođenčad pa su bebe su odvojene njih, ne dobijaju majčino mlijeko za hranjenje, a umjesto toga, pretjerano se koriste vještačka hrana i cucle.

„Niz nedjelotvornih, pa čak i opasnih pristupa, se primjenjuju na odjeljenju za neonatologiju pri njezi bolesnih beba, poput oksigenoterapije bez kontrole i bez jasnih indikacija“, upozoravaju stručnjaci.

Autori studije su napisali i da nepostoje jasni kriterijumi i preporuke za upotrebu antibiotika kod novorođenčadi, pretjerano se koriste infuzije i krvni proizvodi u odsustvu indikacija. Koriste se ljekovi koji nisu zasnovani na dokazima u liječenju bolesne novorođenčadi, a svakodnevno se sprovode rutinska mjerenja i koriste. Primjetili su i svakodnevno korišćenje antiseptika za oči i pupak, kao i kupanje novorođenčadi kada je sobna temperatura niska, a rizik od hipotermije veliki.

Autori studije su 2 međunarodna konsultanta i nacionalni tim od pet ljekara, dva ginekologa akušera i tri neonatologa, a njenu izradu je finansirao UNICEF, za potebe Ministarstva zdravlja.

Naglasili su da osim u nekoliko izuzetaka, postoje posebne sobe za smještaj majki nakon porođaja i posebne jaslice čak i za zdrave bebe. Članovima porodice i posjetiocima nije dozvoljeno da uđu na odjeljenje za smještaj nakon porođaja, niti da posjete bolesnu novorođenčad.