Akcija za ljudska prava dostavila je danas ministru rada i socijalnog staranja amandmane na Predlog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, i pismo u kojem je konstatovano da se nadaju da realno postoji posljednja prilika da se njegov tekst još jednom razmotri i spriječe ozbiljne negativne posljedice koje bi eventualno usvajanje izazvalo za siromaštvom najugroženije građane Crne Gore i njihovu djecu.
HRA, kako se navodi u pismu, nije nepoznata ekonomska situacija u Crnoj Gori kao i potreba da se smanje budžetski izdaci ali ne prihvataju činjenicu da crnogorsko društvo teret štednje prevaljuje na najranjivije – porodice bez primanja, beskućnike i trudnice, dok god postoje budžetska davanja za, na primjer vozače funkcionera, dnevnice za putovanja, troškove prezentacije i slično.
U HRA predloženo ograničenje iznosa materijalnog obezbjeđenja za porodicu od pet članova, po pravilu roditelji sa troje djece na 120 eura mjesečno, smatraju apsolutno neodgovarajućim u odnosu na realne troškove života.
„Naglašavamo da je minimalna potrošačka korpa za četvoročlano domaćinstvo utvrđena od strane MONSTATA za mart 2013. iznosila 802,2 eura, odnosno skoro 7,5 puta više od iznosa materijalnog obezbjeđenja koje je predviđeno za četvoročlanu porodicu! Zbog toga predlažemo da se iznos visine materijalnog obezbjeđenja koriguje rastom ili smanjivanjem potrošačkih cijena, po uzoru na Zakon o socijalnoj zaštiti Srbije“, navdi HRA.
Posebno apeluju da se iznos ne ograniči samo na porodice sa pet članova,po pravilu, sa troje djece, i da se poveća za porodice sa šest i više članova. Postojeće rješenje, kako kažu, ima efekat kažnjavanja porodica sa više od troje djece u državi kojoj opada natalitet i kojoj je Ustavna obaveza stvaranje uslova kojima se podstiče rađanje djece.
Iz ove nevladine organizacije je objašnjeno i da bi predloženo ograničavanje uživanja prava na materijalno obezbjeđenje samo na 9 mjeseci godišnje u praksi značilo ostaviti porodice sa djecom bez ikakvih sredstava za život 3 mjeseca godišnje.
„Ovo posebno izaziva zabrinutost u okolnostima kada su uslovi za ostvarivanje prava na MOP vrlo restriktivni i dozvoljavaju, u najboljem slučaju, minimalno posjedovanje imovine. Šta sa onima koji nijesu ni stambeno zbrinuti?! Lako je predvidjeti situaciju u kojoj se upravo Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, umjesto koliko-toliko očuvane porodice, stvaraju nezbrinuti beskućnici i djeca bez roditeljskog staranja koja se moraju odvojiti od roditelja i smjestiti u Dom za djecu bez roditeljskog staranja“, pitaju iz HRA.
Zbog toga je, kako navode, za očekivati raspad brakova i pojačan kriminalitet, što sve ima negativne posljedice u svakom smislu na čitavo društvo.
U pismu Boškoviću HRA je ocijenila i da je pored obaveza utvrđenih međunarodnim standaradima, ljudski i civilizacijski minimum obaveza osnivanja prihvatilišta za beskućnike. U protivnom, pitaju kako da se preduprijedi da sugrađani stradaju na ulicama u požarima, pokušavajući da se zagriju?
„I do sada je država ”mogla” osnovati takvo prihvatilište, pa to nije učinila, osim privremenog finansiranja prihvatilišta jedne NVO“, dodaje se u saopštenju.
Iz HRA su Boškovića upoznali i sa njihovim stavom u vezi predloženog ograničavanja visine sredstava koja se refundiraju poslodavcu po osnovu porodiljskog odsustva zaposlene žene, koje karaterišu kao diskriminatorsko i obeshrabrujuće za žene koje se odluče na majčinstvo.
U pismu su ukazali da ne treba izgubiti iz vida da predloženo rješenje podstiče suzbijanje zapošljavanja mladih žena uopšte, kao i izigravanje zakona na način da se žene osiguravaju na minimalnu zaradu, a neoporezivi dio zarade primaju mimo zvaničnih tokova.
„Ova i slične pojave već su uzele maha i pokazalo se da se teško suzbijaju. Pored toga, opravdanje da će se ovakvim restriktivnim zakonskim rješenjima suzbiti pojedinačne zloupotrebe smatramo, narodski rečeno, ”bacanjem djeteta uz prljavu vodu”. Država mora da pokaže svoju ozbiljnost i odlučnost da suzbija zloupotrebe efikasnim radom inspekcijskih službi i pravosuđa, a ne da ukida prava građanima da bi inspekciji smanjila posao“, kažu u HRA.
Podsjećaju da su poštovanje ljudskih prava i stvaranje uslova koji podstiču rađanje djece ustavne obaveze Crne Gore koje se ovakvim Predlogom zakona potpuno ugrožavaju.
HRA podržava ideju uvođenja oštre kontrole prilikom ostvarivanja prava iz zakona, a sve u cilju da ih koriste samo oni koji stvarno ispunjavaju propisane uslove. U tome bi, kako tvrde, značajno doprinijela dugo najavljivana izrada socijalnih kartona koji se ni ne pominju u Predlogu zakona.
U HRA vjeruju da bi za potrebe suzbijanja zloupotreba dobro došao već nesumnjivo obimni državni aparat.
„Trebalo bi da smo iz istorije već naučili lekciju pogubnog uskraćivanja minimalne civilizacijske solidarnosti i „kolektivnog kažnjavanja“ umjesto pojedinačne odgovornosti za zloupotrebu prava“, smataju u HRA i kažu da se nadaju da će Ministarstvo rada i socijalnog staranja iskoristiti nadležnosti predlagača i predložiti neophodne izmjene Predloga zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
