Uzaludni su danas bili pokušaji Liberalne partije i Pozitivne Crne Gore da amandmanski djeluju na predlog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti i odredbu koja se tiče refundiranja troškova za porodiljsko odsustvo.

Poslanici DPS-a gotovo na svaki od predloženih amandmana na taj zakon bili su uzdržani, predstavnik SDP-a podržao je većinu predloga, dok se u velikoj mjeri osjećalo odsustvo poslanika iz Demokratskog fronta, pišu Vijesti.

Predlogom novog zakona predviđeno je da se iz državnog budžeta poslodavcima ne refundira puni iznos zarade za zaposlene žene na porodiljskom odsustvu ako je ona veća od prosječne zarade u državi.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović kazao je da Vlada treba da ima u vidu da Crna Gora ima najmanji prirodni priraštaj od 1950. godine, kao i da ovakvim rješenjima neće pomoći da se takva situacija promijeni.

Andrija Popović iz LP istakao je da su tim rješenjam oštećene porodilje koje rade u preduzećima gdje je prosječna zarada veća nego što je prosjek na nivou države. On je dodao da novim zakonom žele da postignu umanjenje zloupotreba, čime treba da se bave inspekcije.

Na razumijevanje poslanika DPS-a nijesu naišli ni predlozi o povećanju naknada za socijalno ugrožene kategorije stanovništva koje su predlagali poslanici LP i PCG.

“Mi smo predložili da naknada za njegu i pomoć majkama iznosi 96,50 eura umjesto 63 eura, što predstavlja 50 posto od minimalne cijene rada. Mislimo da ovakvih osoba u državi ne bi bilo više od 30 što bi bilo 3.900 eura na mjesečnom nivou”, kazao je Abazović.

Poslanica DPS-a Zorica Kovačević kazala je da se slaže da je 63 eura nadokande za njegu i pomoć ništa, ali i da je ekonomska situacija takva da se više ne može uraditi. Predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja Dragan Đukanović odbacio je sve amandmane ističući da u budžetu nema novca za povećanja naknada, jer bi na godišnjem nivou trebalo obezbijediti dodatne milionske iznose.

“Svi znamo da treba povećati davanja, ali naše budžetske mogućnosti su takve kakve jesu. I sva nova prava nijesu prihvatiljva za predlagače i vladu. Moramo svi na jednak način da nosimo teret krize. Ovaj parlament je usvojio Zakon o budžetu za 2013. i zna se kolika su sredstava predviđena nama i po ovim predviđenim vjerovatno će nedostajati sredstava za poslednju isplatu u decembru, a moguće i za dio novembarske. Zato mi ne možemo prihvatiti ni jedno povećanje u ovom pravcu”, kazao je Đukanović.

Abazović je dodao da bi država boljim menadžmentom i raspodjelom javnih finansija mogla pomoći ugroženim kategorijama, dok je Popović naveo da država stotine miliona eura prosipa, a za najosjetljivije slojeve stanovništva nema dovoljno.

Popović je amandmanski predložio i da se socijalno ugroženim daju naknade usklađene sa cijenom potrošačke korpe koja iznosi 802 eura.

“To je mala pomoć naspram davanja privatnim kompanijama i kusim i repatim, da ne pominjemo KAP”, kazao je on i dodao da se od 63 do 120 eura ne može preživjeti ni nekoliko dana.

Popović je naveo i da je diskriminacija što se dječiji dodaci daju samo za prvo troje djece, dok je Đukanović kazao da bi za obezbjeđenje te naknade za svu djecu trebalo izdvojiti oko dva miliona eura.

Unija slobodnih sindikata Crne Gore apelovala je juče na Vladu da povuče iz procedure Predlog zakona kojim se predviđa uskraćivanje i ograničenje naknada ženama za vrijeme porodiljskog, odnosno, roditeljskog odsustva. Iz sekretarijata Unije poručeno je da je takvo rješenje samo još jedan od pokušaja da se deficit u budžetu sanira preko onih koji su najmanje krivi za takvo stanje.

“I umjesto da podstiče natalitet, u skladu sa Ustavnim načelom da majka i dijete uživaju posebnu zaštitu i da država stvara uslove kojima podstiče rađanje djece, Vlada „kažnjava“ sve one žene koje zarađuju više od prosječne zarade u državi, a uz to se žele ostvariti i kao majke. Osim što su predložena rešenja u direktnoj suprotnosti sa Ustavom, jednako su suprotni odredbama Zakona o radu”, navodi se u saopštenju.

Iz Unije ističu da novim zakonom država više brige vodi o poslodavcu nego o zaposlenom. Kako su saopštili sa zloupotrebama, namještanjem nadoknada, zapošljavanjem ili povećanjem zarade neposredno prije odlaska na porodiljsko odsustvo, država je morala da se uhvati u koštac drugim mehanizmima, koji podrazumijevaju veću kontrolu nadležnih institucija, te rigorozniju i efikasniju kaznenu politiku, a ne zakidanjem prava zaposlenom na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog odsustva.