PIŠE: Gordana Popović

Država bi na zloupotrebe refundacije zarade za vrijeme porodiljskog trebalo da odgovori mehanizmima koji podrazumijevaju veću kontrolu, kao i rigorozniju i efikasniju kaznenu politiku, a ne zakidanjem prava zaposlenim ženama na naknadu za vrijeme odsustva, smatraju u Uniji slobodnih sindikata (USSCG).

Iz državnog budžeta se, ako bude usvojen Predlog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti koji je u skupštinskoj proceduri, više neće refundirati poslodavcima puni iznos zarade zaposlene žene na porodiljskom odsustvu ako je ona veća od prosječne zarade u državi u prethodnoj godini. To znači da poslodavac koji isplaćuje bruto zaradu zaposlenoj na porodiljskom (ako bi se zakon sada primjenjivao), a čiji je iznos sa porezima i doprinosima, na primjer, 1000 eura može da računa da će mu država „vratiti“ 727 eura koliko je prosječna bruto zarada iznosila prošle godine. Neto zarada je prošle godine, prema podacima Monstata, bila 487 eura.

U Ministarstvu rada i socijalnog staranja obrazalažu ovakavo rješenje evidentiranjem fiktivnog zapošljavanja, kao i uvećanjem zarada zaposlenih neposredno prije početka korišćenja porodiljskog odsustva ili u toku njega.

Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, kazao je za portal Roditelji da je, prije svega, začuđujuće što je Predlogom zakona institut koji je do sada spadao u osnovno pravo iz dječje zaštite, kao „pravo zaposlenog na naknadu po osnovu rođenja djeteta“, sada definisan kao „pravo poslodavca na refundaciju sredstava po osnovu isplate naknade zarade zaposlenom za porodiljsko odsustvo”.„

“Iz toga proizilazi da novim zakonom država više vodi brigu o poslodavcu, nego o zaposlenom?! A suština naknade po osnovu rođenja djeteta, u stvari, jeste potreba društva da stimuliše zaposlenog da uloži taj posebni napor i odgovornost koju sa sobom nosi formiranje porodice i odgajanja djece“, naglasio je Keković.

Prema njegovim riječima, to pokazuje da su već u samom startu stvari postavljene naopako, a posebna je priča novo limitiranje te naknade na iznos prosječne zarade i reprekusije koje će tako predloženo rješenje izazvati, ako u konačnom bude usvojeno.

„Mislim da će se takvo rješenje, zasigurno, negativno odraziti kod jednog broja mladih ljudi koji ostvaruju veće zarade od prosječne u državi, jer je destimulativno po više osnova koje ne treba posebno obrazlagati“, kazao je Keković.

Jasno je, smatra on, da poslodavci neće zaposlenom isplaćivati veću naknadu od prosječne zarade u državi.

„Prema tome, svi ti mladi ljudi koji primaju veće zarade, ukoliko se odluče na formiranje porodice, biće izloženi padu standarda, što je demorališuće jer oni ta sredstva neće moći da prihoduju na drugoj osnovi zbog obaveze prema odgoju djeteta”, pojasnio je Keković.

On je ocijenio da se time dovodi u pitanje sama suština zbog koje je uvedeno to pravo zaposlenih, odnosno ta naknada. Činjenica je, kako je naveo, da je bilo zloupotreba po pitanju naknada zarade za vrijeme porodiljskog odsustva, odnosno da su se te naknade u jednom broju slučajeva “namještale” ili zapošljavanjem ili povećanjem zarade neposredno prije odlaska na porodiljsko odsustvo, što nije odgovaralo stvarnom stanju.

“Međutim sa takvim devijacijama država je morala da se uhvati u koštac drugim mehanizmima, koji podrazumijevaju veću kontrolu nadležnih institucija, te rigorozniju i efikasniju kaznenu politiku, a ne zakidanjem prava zaposlenom na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog odsustva“, zaključio je Keković.