Važnost zdrave ishrana u trudnoći

PIŠE: Dušanka Vujović viši nutricionista – dijetetičar, stručni saradnik u PZU Rezidencija zdravlja – Kerber

trudnica ishranaDrugo stanje, kako se u narodu najčešće naziva trudnoća, nosi sa sobom promjene u organizmu žene zbog kojih je od velike važnosti način ishrane buduće majke.

Za svoj razvoj i rast, plod u materici treba iste hranljive materije, minerale i vitamine, koje za svoj rast i razvoj treba novorođenče i, uopšte djete u prvim godinama života, isto kao i odrasli organizam za normalnu funkciju svojih organa. Od hranljivih materija to su ugljeni hidrati, bjelančevine i masti, od minerala su najvažniji kalcijum, fosfor, gvožđe i jod, a od vitamina vitamini B grupe, vitamin C, vitamin A, vitamin D, vitamin E i vitamin K.

Hranljive materije, minerali i vitamini moraju se plodu dostaviti u primjerenoj količini i u pravo vrijeme. Prekomjeran unos hranljivih materija uzrokovaće pretjeranu uhranjenost ploda, a nedovoljan gladovanje i pothranjenost ploda.

Ishrana je nesumnjivo jedan od najvažnijih spoljnih činilaca koji uslovljavaju dobro ili loše zdravlje trudnica kao i njihovu radnu sposobnost. Za vrijeme trudnoće potrebe ženskog organizma za hranom se mjenjaju pri čemu ne treba ići u krajnosti, pod tim se podrazumjeva da trudnice ne trebaju da unose ogromne količine hrane ali je pogrešno i namjerno izgladnjavanje. U oba slučaja su vjerovatne posledice na zdravlje žene i ploda jer pravilna ishrana ima značajno mjesto u normalnoj trudnoći zdrave žene. Pored ishrane veoma je važno da trudnica odlazi na redovne kontrole kao i da se „ne plaši“ fizičkih aktivnosti jer je umjerenost kako u hrani tako i u fizičkom naprezanju važan činilac zdrave trudnoće.

U toku trudnoće neophodno je više energije koja se koristi za rast i razvoj ploda i posteljice i ostalih tkiva majke, kao i za pokretanje njenog sve težeg tjela. Ta potreba za 280 dana trajanja normalne trudnoće iznosi 80.000 kCal. U prvom trimestru trudnoće treba unositi 150 kCal više, a u drugom i trećem trimestru po 350 kCal. Ali povećanje energetskih potreba trudnice zavisiće i od stanja uhranjenosti prije trudnoće, odnosno njene tjelesne mase.
Takođe, na energetske potrebe trudnice utiče i njena fizička aktivnost, kako na poslu tako i u domaćinstvu. U svakom slučaju, ako se u toku trudnoće svakodnevne aktivnosti svode na sjedenje i ležanje, onda vrlo obazrivo treba planirati unos energije, jer postoje svi uslovi da se kao posledica poremećene energetske ravnoteže javi gojaznost.

Vrlo je značajno u toku trudnoće pratiti porast tjelesne mase.U prvom trimestru trudnoće optimalnim se smatra minimalni porast od 1-2kg. Dalje je potrebno nedeljno postizati ujednačen porast od 400-500g, u prosjeku do kraja trudnoće. Po takvoj inamici porasta, majka u terminu porođaja dobija između 11 i 15kg. Na plod, posteljicu i plodovu vodu otpada oko 7kg, a ostatak pripada rezervi u majčinom tkivu.

Izbor namirnica

Hranljiva vrijednost žitarica i prerađevina je u velikom sadržaju kompleksnih ugljenih hidrata. Važan su izvor energije kao i kvalitetnih bjelančevina (oko 11%) i biljnih vlakana, vitamina B kompleksa i vitamina E, kao i gvožđa, selena i cinka. Zato se proizvodi od žitarica moraju kombinovati sa mesom, mlječnim proizvodima, povrćem i voćem. Treba odabrati proizvode od cjelog zrna-integralni, crni hljeb, integralni pirinač, tjestenine od integralnog brašna, kao i ostale proizvode od integralnog brašna zbog sadržaja vlakana koja će omogućiti normalno pražnjenje crijeva, što može biti problem u trudnoći.
Meso predstavlja važan izvor biološki vrijednih proteina, gvožđa (hem-gvožđa koje se bolje usvaja od strane našeg organizma), cinka, bakra i vitamina B12. namirnice sa manjim procentom masti i holesterola, kao što su posna mesa: piletina, ćuretina, teletina, mršava govedina, zečetina i meso riba, posebno morskih. Džigerica ima značajno mjesto u ishrani trudnica, zbog sadržaja gvožđa, i može se koristiti jednom nedeljno. Prerađevine i proizvode od mesa ne treba često koristiti jer se za njihovu pripremu koriste brojne hemijske materije, različiti aditivi, radi poboljšanja ukusa i mirisa.
Jaja imaju značajno mjesto u ishrani zbog svoje biološke vrijednosti. O količini jaja treba voditi računa, odnosno o odvojenom konzumiranju bjelanceta od žumanceta (visok sadržaj holesterola), ukoliko to zdravstveno stanje zahtjeva. Preporuka je da se nedeljno pojede 2-3 jajeta, imajući u vidu da su jaja prisutna i u drugim proizvodima. Mlijeko i mlječni proizvodi daju nam, osim bjelančevina, i lako svarljivu mast, šećer, mineralne materije, lipide, vitamine A i D, dakle veliku količinu hranjivih materija.Količine mlijeka ili fermentisanih mlječnih proizvoda, sa smanjenim procentom mlječne masti, treba da se kreću od 500-750ml uz 50-150g svežeg sira.

Povrće se treba jesti dva ili više puta dnevno, sirovo ili kuvano, u količini od 200-300g dnevno. To se odnosi na lisnato, korjenasto, plodovito povrće, a može se dodati oko 150 gkrompira dnevno.Vrlo hranljive i vrijedne mahunarke (pasulj, grašak, sočivo i soja) Dnevna količina ne bi trebala da prelazi 100 g.

Voće u ishrani treba koristiti u svježem stanju, jer takvo ima najveću biološku, a nisku  kaloričnu vrijednost. Ono zajedno sa povrćem predstavlja glavne i najpogodnije izvore biološki važnih zaštitnih sastojaka: vitamina, mineralnih materija, enzima, bojenih i aromatičnih sastojaka, celuloze, fitoncida i tanina. Ovi sastojci su neophodni u procesu pravilnog razvoja, održanju zdravlja, otpornosti i radne sposobnosti. Svježe voće u količini od 300-500 g dnevno zadovoljiće potrebe u vitaminima i mineralnim materijama, poslužiće i kao odličan izvor prirodnih ugljenih hidrata.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply