Nema posla, nema ni djece

natalitet u svijetuZbog loše društveno-ekonomske situacije, danas se sve manji broj mladih odlučuje da proširi porodicu za više od jednog ili dva člana.

Kako pokazuju podaci Zavoda za statistiku Monstat, bijela kuga je već pokucala na vrata crnogorskih opština. Čak u 13 njih tokom prethodne godine, umrlo je više ljudi, nego što se rodilo. Takvoj demografskoj slici doprinosi i to što se u posljednje vrijeme sve manje mladih parova  odlučuje da ima više od dvoje djece.

“Mislim da je najveći problem u tome što imamo društveno-ekonomsku situaciju takvu kakva je. Veliki broj mladih ljudi nije u mogućnosti za zasnuje radni odnos, a oni koji rade veoma su slabo plaćeni. Životni standard je vrlo nizak, vlada potpuna nesigurnost u ekonomskom smislu. Mislim da je to najveća prepreka mladim ljudima da uopšte stupaju u brak i da razmišljaju o porodici. Takva je realnost”, ocijenio je za CdM sociolog Andrija Đukanović.

Prema njegovim riječima na pad nataliteta u zemlji uticaj ima i to što su se tradicionalne uloge muškarca i žena promijenile, pa umjesto da se posvete rađanju djece, žene se češće odlučuju da imaju svoju karijeru.

“Vrlo je teško očekivati od nekog da stvara višečlanu porodicu. Ljudi se ponašaju krajnje racionalno, jer ne mogu da ispune sve one potrebe koje bi im veći broj djece nametao. Da bi se ovaj problem rješavao država mora da pomogne bračnim parovima kako bi im pružila podršku da mogu proširiti svoju porodicu. To su prije svega mjere na zapošljavanju, omogućavanju jeftinijih stanova, razne druge olakšice. Bez takvih mjera ne možemo se nadati da će mladi ljudi željeti da formiraju porodice”, ocijenilo je za naš portal Đukanović.

Kada se pravi porodica, kažu nema kalkulacija. Djecu ili želite ili ne želite, sve ostalo su opravdanja.

Psiholog Maruška Drašković smatra da je to što sve više parova odlučuje da ima manje djece ili čak samo  po jedno, posljedica društvenih zbivanja.To takođe ima veze sa sviješću ljudi ili stavom prema životu. Mnogi ljudi odlučuju da nemaju djecu, jer ne žele da dijele ili preuzimaju odgovornost za njih u nekom teškom trenutku odrastanja.

„Takođe, mnogi parovi se odlučuju da imaju što manje djece  zato što žele da učine svoj život komfornijim. Ali negdje u suštini mislim da je to nešto što je vezano za unutrašnje biće. Mnogi ljudi nemaju dovoljno ljubavi, slobode, ležernosti sa kojom mogu da podižu djecu, da prihvate taj životni zadatak, jer za podizanje djece je neophodno osećanje ljubavi, slobode, prihvatanja, davanja”, ocijenila je Drašković.

Prema njenim riječima i država je dužna da obezbijedi podsticaj građanima da imaju što više djece.

“Danas roditelji rade evropsko radno vrijeme, a uslovi života ne prate evropski način življenja. Nema vrtića, nema škola koje imaju produžene boravke gdje bi djeca ostajala i gdje bi završavala određene obaveze”, istakla je Drašković.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja je CdM-u saopšteno da natalitetna politika nije prepoznata u strateškim dokumentima iz oblasti socijalne i dječje zaštite.

Osnovna prava iz socijalne zaštite su: materijalno obezbjeđenje porodice, lična invalidnina njega i pomoć drugog lica, smještaj u ustanovu, smještaj u drugu porodicu, pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama, zdravstvena zaštita, troškovi sahrane i jednokratna novčana pomoć. Osnovna prava iz dječje zaštite su: oprema za novorođeno dijete, dodatak za djecu, naknada po osnovu rođenja djeteta, naknada zarade za rad sa polovinom punog radnog vremena, odmor i rekreacija djece.

„Shodno navedenom, propisi u oblasti socijalne i dječje zaštite ne bave se natalitetnom politikom, već se putem ostvarivanja prava u skladu sa Zakonom štite navedene kategorije stanovništva”, saopšteno je iz resornog  ministarstva.

Iako država nema strateškog dokumenta kojim se podržava natalitetna politika, neophodno je stvoriti uslove sadašnjim, ali i budućim roditeljima da u normalnim uslovima podižu djecu. U suprotnom će se obistiniti procjene Američkog demografskog instituta, da će  do 2050. godine Crna Gora  imati od 25.000 do 30.000  stanovnika manje.

 

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply