Brak – proces promjene

Milica Belada, dipl. psiholog, porodični psihoterapeut

brakNe tako davno, prije nego što bi stupili u brak, budući supružnici su imali obavezu da polažu ispit kojim bi potvrdili spremnost za brak. Najčešće se radilo o vrlo mladim osobama, u ranim dvadesetim, ponekad i mlađim koji su kroz ovaj «ispit» dokazivali svoju zrelost za bračni život. Danas, ne postoji «ispit» zrelosti za brak, mladi se vjenčavaju mnogo kasnije i brakovi traju mnogo kraće. Promijenio se način života, promijenio se i stav prema braku, «moderno» društvo donijelo je mnogo više «sloboda», malo je tolerancije i strpljenja. Ali bez obzira na način i vrijeme sklapanja braka, sigurno je da se nakon vjenčanja u životima novih bračnih partnera dešavaju mnoge promjene.

Stupanje u brak zahtijeva mnogo učenja i adaptacije. Uči se o tome kako ostati svoj, a biti dio zajednice, kako rasporediti moć, kako se razvijati i raditi zajedno, kako podizati narednu generaciju. Čak iako nijesu razmišljali o svim ovim promjenama ili su dobili dijete i prije sklapanja braka, mnogi bračni parovi uspješno funkcionišu i održavaju jedinstvo svog porodičnog sistema. Razlog zbog kojeg ukazujemo na neke aspekte bračnog života je što postoji sve veći procenat razvedenih brakova i od toga je veliki procenat razvedenih brakova koji su relativno kratko trajali. Sigurno je da je tome doprinijela i nepripremljenost partnera na odgovornosti i obaveze koje slijede.

Nakon vjenčanja bračni partneri počinju da grade novi porodični sistem. Kroz taj proces postavljaju se granice prema primarnim porodičnim sistemima supružnika. Definiše se ko pomaže mladima i  kada, koliko se uključuju roditelji i na koji način. O svim ovim procesima se najčešće ne razmišlja, oni se ne definišu na svjesnom nivou, ali se prepoznaju vrlo brzo nakon sklapanja braka.

U svakom porodičnom sistemu pa svakako i u novom, mladom vodi se «borba» oko moći. Moć može biti ekonomska (partner koji više zarađuje najčešće ima veću moć), ali i moć koja izvire iz relacije (partner koji definiše relaciju i uspostavlja kontrolu je moćniji). Distribucija moći dodatno zavisi od toga da li mladi bračni par ekonomski nezavistan od svojih primarnih porodica ili je pomoć roditelja neophodna da bi novi partneri mogli da funkcionišu.

Sistem vrijednosti koji su partneri imali u svojim primarnim porodicama takođe je vrlo bitan prilikom konsolidacije novog partnerskog života. Problemi mogu nastati ako su vrijednosti jednog partnera različite od sistema vrijednosti za koje se zalaže drugi partner. Tako na primjer, mlada žena, nakon sklapanja braka može željeti da radi na razvijanju svoje karijere dok njen suprug očekuje da je u tom momentu primarno zasnivanje porodice, tj. ostvarivanje u ulozi roditelja. U tom momentu, ono što se prije braka tolerisalo i cijenilo kao ambicija djevojke, postaje problem i uzrok svađa. To se dešava iz razloga što su supružnici samim činom sklapanja braka, dobili mnogo novih uloga koje do tada nijesu imali. Stoga je potrebno da ponašanje koje slijedi iz tih uloga na pravi način pokažu u odnosu prema ostalim članovima porodice kao i da svoje nove uloge sami prihvate.

Promjene koje slijede nakon sklapanja braka su mnogo brojne, navedene su samo neke oblasti života u kojima se one dešavaju. Zbog svega toga postoje preporuke da bračni par barem u prvih pola godine braka ne bi trebao da planira proširenje porodice. To ne znači da bračni parovi koji to urade neće biti uspješni roditelji, ali ako već postoji mogućnost izbora  onda se taj prvi bračni period treba iskoristiti da se porodični sistem stabilizuje. Potrebno je urediti nove odnose, uskladiti uloge i postaviti granice.

Brak sa sobom nosi i mnoge pozitivne promjene i mogućnosti da se dožive najljepši trenuci u životu. Bračna (roditeljska i partnerska) zajednica u najvećem broju slučajeva pozitivno unapređuje kvalitet života, ali zahtijeva visok stepen tolerncije, strpljenja i poštovanja od oba supružnika.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply