Prebukiranost vrtića ugrožava zdravlje djece

Prebukiranost podgoričkih vrtića uzrok je sanitarno-higijenskih problema koji ugrožavaju zdravlje djece, ocijenili su predstavnici Instituta za javno zdravlje (IJZ), nakon obilaska vaspitnih jedinica u Glavnom gradu.

Specijalista higijene, doktor Ivana Joksimović, kazala je za portal Roditelji.me da IJZ  nadzire objekte u kojima su smještena ili borave djeca i mladi, sa ciljem preveniranja štetnih dejstava sredine koji mogu da utiču na rast, razvoj ili zdravlje djece i mladih. Predviđeno je da nadzorom budu obuhvaćeni svi objekti u kojima borave djeca i mladi – osnovne i srednje škole, predškolske ustanove, studentski i učenički domovi i dječja odmarališta.

“Tokom prethodnih obilazaka vaspitnih jedinica, konstatovani su određeni sanitarno-higijenski nedostaci koji proističu iz veće gustine smještaja. Smanjenjem broja djece u vaspitnim jedinicama, svi uočeni nedostaci riješili”, pojasnila je ona.

Joksimović je navela da bi sredina u školama, predškolskim i drugim objektima u kojima djeca i mladi borave, trebalo da bude sigurna i bezbjedna po zdravlje, čime se djeca štite od fizičkih, hemijskih i bioloških noksi, koje u rizičnom okruženju, s obzirom na epidemiološke uslove, odnosno veliki broj djece u ograničenom prostoru tokom dugog perioda, mogu značajno da utiču na povređivanje, pojavu i širenje akutnih i hroničnih bolesti, kao i na nastanak i dalju progresiju deformiteta.

Ona je dodala da se detaljnim sagledavanjem i analizom svih ekoloških faktora sredine mogu procijeniti rizici po zdravlje djece, a donošenjem i sprovođenjem mjera sanacije ono se može značajno unaprijediti.

“Osnovni sanitarno-higijenski problemi koji ugrožavaju zdravlje, rast i razvoj djece, a  proističu iz prenatrpanosti prostora, jesu veći rizik obolijevanja djece od respiratornih i drugih bolesti, povećan rizik od povređivanja, loši mikroklimatski uslovi, odnosno povećana temperatura i vlažnost vazduha, nedovoljan kapacitet sanitarnih prostora, deficit krevetića, stolova, stolica i ostale opreme”, precizirala je ona.

Na očuvanje i unaprjeđenje zdravlja djece utiču mnogobrojni faktori, a neki od njih su ishrana, fizička aktivnost i higijensko-sanitarni uslovi prostora u kome borave. Na fizičko zdravlje djece utiče veličina i kubatura prostora, ventilacija, grijanje, osvjetljenje, gustina smještaja, oblik, veličina i stanje namještaja, kvalitet i zdravstvena ispravnost igračaka i učila, čistoća prostora, kvalitet, zdravstvena bezbjednost i adekvatnost  hrane, a takođe i zdravstveno stanje nastavnog i drugog osoblja koje svakodnevno dolazi u kontakt sa djecom.

Broj djece koji boravi u vrtiću zavisi od uzrastne grupe, prema zdravstveno sanitarnim preporukama, a to je deset metara kvadratnih za jasleni uzrast i šest do osam kvadrata po djetetu za dio vrtića. Optimalna temperatura u prostorijama za predškolsku djecu je 20-24 stepena Celzijusa. Sve prostorije treba da budu dobro prirodno osvjetljene – sa zdravstvenog aspekta minimalni odnos površine prozora u odnosu na površinu poda je 1:4. Namještaj treba da odgovara uzrastu djece, bezopasan, bez oštrih ivica i neravnina.

Joksimović je dodala i da predškolske ustanove treba da obezbijede snabdjevanje higijenski ispravnom vodom za piće, kao i riješeno pitanje kanalizacione mreže.

Prema njenim riječima, na psihičko zdravlje djece djeluju pedagoške metode i dnevni režim organizovanja boravka.

“Predškolske ustanove treba najmlađim generacijama da obezbijede povoljne uslove za normalan psihofizički razvoj. Prostorije u okviru predškolskih ustanova u kojima borave djeca moraju da zadovoljavju određene zdravstveno sanitarne preporuke”, smatra Joksimović.

Ona je kazala da Centar za zdravstvenu ekologiju IZJ planira da, tokom ovog mjeseca, nastavi realizaciju aktivnosti iz Programa javno-zdravstvene kontrole u predškolskim i školskim objektima i studentskim domovima u Podgorici, u cilju smanjenja negativnog uticaja neadekvatnih uslova sredine na rast, razvoj i zdravstveno stanje djece i omladine.

Na pitanje šta je sa vrtićima u drugim gradovima, s obzirom na to da prebukiranost vaspitnih jedinica nije problem samo u Glavnom gradu, Joksimović je pojasnila da svaka opština ima higijensko epidemiološku službu pri domu zdravlja, koja je zadužena za taj posao.

„Takvu službu nema jedino Podgorica, pa zbog toga to radi IJZ“, precizirala je ona.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. ?to se o tome mo?e re?i kada je sve odavno poznato. Najve?e naselje u CG , Stari Aerodrom, jo? uvijek nema vrti?. Toliko o tome koliko se misli o na?oj djeci. Va?no je da se na kupovinu slu?benih kola, slu?bena putovanja, gorivo, gume svake godine prospu milioni tj po minimum jedan vrti?.

  2. Imala sam “cast ” da radim tri godine u vrticu, i ako po struci nisam vaspitac. Skidam kapu vaspitacima. Daju sve od sebe i sto je najbitnije, poztizu se sve najbolji rezultati…ali to je rad u ” vanrednim uslovima”. Na prostor od 40m2 ima po 50 djece. Zar mislite da je moguce pored sve volje da 50 djece ima svu paznju i njegu, koja ih ” sleduje” ??? Samo mogu da kazem, da posle mog kratkog radnog iskustva nikad necu upisati dijete u drzavni vrtic, osim ako se sta skorije ne promijeni.
    I da ne zaboravim da spomenem spavanje. Njih troje dijele dva kreveta i disu jedno u drugo.

  3. Krivi su roditelji koliko i vaspitaci cast izuzecima. Ja ne bi mogla svoje dijete da posaljem u vrtic bolesno a da sjedim kuci da odmaram i kazem inema ko da ga cuva radimo i suprug i ja,kao sto znam slucajeva. A vaspitaci koliko god se trudili ne mogu njih 3 pazit 50djece,ali zato ne opravdam ni da im se ruke ne operu prije jela i posle wc to je nesto najosnovnije sto i oni mali znaju vise. Tako nijesam ni pristalica da mi nervozna med.sestra koja je juce bukvalno pocela da radi salje dijete non stop u cosak i da ga kaznjava,prosta im svaka bakterija kad on meni dodje kuci i rece mama nemoj u cosak da me stavljas ja sam dobar i pomokri se u gace. Morala sam ovo da kazem jer mislim da bi dobro bilo kad bi se na tu temu malo paznje obratilo jer izgleda sve vise problema se javlja kod djece u svakom poledu .

  4. U grupi moje cerke ima 57-oro djece od nepunih 5 godina. Ne znam kako utice na zdravlje, ali znam da su djeca nervozna, da nemaju prostora ni da se normalno krecu, i da uciteljice ne mogu mnogo da postignu u takvim uslovima… Sto je jos gore, radi se o novom vrticu u bloku 5, koji bi trebalo da ima bolje uslove od ostalih…

  5. A ja bih imala pitanje:zasto se djeci ne uzimaju brisevi grla i nosa,najmanje jednom mjesecno,da bi uopste mogli i uci u vrtic!!a vaspitacima i kompletnom osoblju dizem kapu i mislim da im orden treba dati kao i trostruko vecu platu za rad u ovakvim uslovima!!!

  6. Izmedju ostalog,nekada su drzavni vrtici zahtijevali da svako dijete obavi odredjene briseve kao i analize stolice a danas nista sem izvjestaj o urednoj vakcinaciji
    Ja sam za to da se vrati stara praksa,svima bi nam bilo lakse jer zaiata bolesnom djetetu nije mjesto medju zdravom,onda krene sve u krug pa u nedogled…

  7. Godinama se sve na prici zavrsava.U Baru je isti problem kao u Podgorici.Djeca ,pored svega sto ste naveli, i u normalnim uslovima urlaju kad pricaju jer pola dana provode u tolikoj buci gdje ih samo tako neko moze cuti.Sve jos uvijek nekako funkcinise zahvaljujuci vaspitacima koji ulazu nadljudske napore.

Leave a Reply