Nacrt novog socijalnog zakona neprimjenjiv

Nacrt zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti ako bi bio usvojen, prema mišljenju Evropske komisije u Podgorici, ne bi mogao da se primijeni u praksi jer nije uvažio nalaze i preporuke eksperata koji su bili uključeni u pisanje njegovog teksta.

Šef operativnog sektora u Delegaciji Evropske unije u Podgorici Nikola Bertolini je na okruglom stolu o Nacrtu zakona rekao da se primjenom njegovih odredbi ne bi postigli očekivani rezultati pošto neki ključni preduslovi nedostaju.

On je objasnio da Nacrt ne olakšava razvoj hraniteljstva, ne sadrži odredbe za reformu centara za socijalni rad, ne predviđa uspostavljanje instituta za socijalnu zaštitu i nema odredbe da će sva djeca bez obzira na državljanstvo imati pravo na naknade.

Kritika se odnosi i na nepostojanje mehanizama koji bi podsticali decentralizaciju socijalnih usluga sa cetralnog na lokalni nivo. »Svi smo svjesni da socijalna inkluzija nije sada na vrhu Vladine agende na putu ka EU, a razlog tome je i naš pritisak da se koncetrišete na sedam ključnih tačaka. Socijalna inkluzija se ne smije zanemarit jer je ona stub EU«, poručio je on.

Ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović rekao je da se Nacrtom zakona željelo doprinijeti zaštiti najranjivijih grupa i izgradnji institucionalnog okvira i kapaciteta za sprovođenje daljeg reformskog procesa.

On je ukazao na najvažnije novine koje donosi zakon – pravo na ličnu invalidninu imaće osoba sa teškim invaliditetm ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju koje su nastale u bilo kom dobu života, za razliku od važećeg zakona, gdje postoji starosna granica do 18. godine.

Predviđeno je i da se djetetu mlađem od tri godine života ne obezbjeđuje smještaj u ustanovu. Izuzetno se može smjestiti u ustanovu ako su prethodno iscrpljene mogućnosti kroz pružanje podrške porodici ili pružanje porodičnog smještaja – hraniteljstva.

To rješenje bilo, prema riječima Numanovića, trebalo da se primjeni od januara 2017.godine. Predloženo je da pravo na dodatak na djecu imaju korisnici materijalnog obezbjeđenja čiji je roditelj, staralac ili hranitelj na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije, zasnovao radni odnos i da to pravo traje do devet mjeseci od zasnivanja tog odnosa.

Nacrt predviđa i da pravo na dodatak za njegu i pomoć može ostvariti osoba koja nema prihod veći od 250 EUR, i da to pravo nije ostvarilo po drugom osnovu.

«Izuzetno osoba koja je korisnik lične invalidnine može ostvariti pravo na dodatak za njegu i pomoć nezavisno od visine prihoda, i to je novo predloženo rješenje kojim se uvodi prihod kao uslov za ostvarivanje prava«, pojasnio je Numanović.

Prema njegovim riječima, donošenje novog Zakona podrazumijeva i podsticanje razvoja raznovrsnih i uvođenje novih usluga socijalne i dječije zaštite u zajednici i uključivanje u sferu pružanja usluga što više različitih aktera.

Šef predstavništva UNICEF-a za Crnu Goru, Bendžamin Perks ponovio je da je za djecu ključno da rastu u porodici ili u okruženju koje je nalik tome. »Svjesni smo da je Crnu Goru pogodila kriza, ali sve Vlade svijeta ulažu u ovaj sektor i uspijevaju da djecu smjeste u porodično ili slično okruženje.

Djeca moraju biti uključena u svaku poru društva, takve investicije se isplate uvijek i nadam se da ovo čuju predstavnici Ministarstva fnansija«, rekao je on. Prema riječima Perksa, ključno je da se stvori i zaživi sistem hraniteljstva, a savjetovao je i da se mora još ulagati u Dom Mladost i Komanski most, kako bi te ustanove dostigle standarde koje propisuju Ujedinjene nacije.

Izvor: Agencija MINA

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply