Ne postoji slabo i nekvalitetno majčino mlijeko

Cijeni li se u Crnoj Gori dovoljno važnost majčinog mlijeka za novorođene bebe i koliko se one uskraćuju zbog odustajanja od dojenja razgovarali smo sa pedijatrom-neonatologom u Kliničkom centru Crne Gore, Danojlom Dakić. Ona za portal Roditelji objašnjava da je majčino mlijeko najbolja hrana za bebu i da ne može biti “slabo i nekvalitetno”, kako se to često može čuti. Podaci nam govore da se u Crnoj Gori to dovoljno ne zna, što je dokazalo i istraživanje UNICEF-a iz 2009. godine, prema kojem više od 60 odsto roditelja ne zna da se u majčinom mlijeku nalaze sve hranljive materije potrebne za dalji razvoj djeteta. U našoj zemlji je većina novorođenčadi uskraćena za najkvaliteteniju ishranu i imunološku i psihološku zaštitu koju obezbjeđuje dojenje jer svega 19 odsto majki isključivo doji djecu prvih šest mjeseci.

Roditelji.me: Mislite li da dovoljan broj žena u Crnoj Gori doji bebe?

Dr Dakić: Precizni podaci o tome koji je procenat žena koje doje svoje bebe u Crnoj Gori ne postoji. Kampanja za povratak dojenju, koju su 1989. godine započeli Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF, imala je snažnog odjeka i u Cnoj Gori tako da sve više žena zna prednosti prirodne ishrane i želi da doji svoju bebu.

Roditelji.me: Zbog kojih razloga žene i kada se odluče da počnu da doje bebe odustaju?

Dr Dakić: Razlozi zbog kojih majke odustaju od dojenja zasnivaju se na neznanju i zabludama vezanim za dojenje. Jedan od najčešćih je strah da nema dovoljno mlijeka i da je njeno mlijeko slabog kvaliteta, da beba nije dovoljno hranjena i  zbog toga samoinicijativno prerano uvode vještačku hranu. Greške u tehnici dojenja, strah, nesigurnost i premorenost majke takođe mogu biti uzroci odustajanja od dojenja.

Roditelji.me: Da li majčino mlijeko može biti “slabo”, “nedovoljno masno”, “lošeg kvaliteta”…. kako ga često komentarišu majke, babe, tetke, prijateljice … porodilja jer sumnjaju da je dijete gladno?

Dr Dakić: Ne postoji slabo i nekvalitetno majčino mlijeko iako zrelo majčino mlijeko izgleda vodenasto i prozirno. Majka treba da zna da je njeno mlijeko najbolja hranu za bebu i da je za uspijeh dojenja najvažniji osjećaj sreće, zadovoljstva i sigurnosti majke kao i podrška njenih najbližih.

Roditelji.me: Koliko je važan dobar početak i s tim u vezi da li se u porodilištima u Crnoj Gori posebno u najvećem, u Kliničkom centru pomaže porodiljama sa dojenjem o pojašnjavaju svi mogući problemi, prednosti, nedoumice povezani sa dojenjem?

Dr Dakić: Priprema za dojenje počinje vaspitanjem u periodu adolescencije i ozbiljnom pripremom trudnice za uspiješno dojenje. Veoma važan faktor u vraćanju kulturi dojenja predstavlja rano i pravilno započinjanje dojenja. Sva porodilišta u Crnoj Gori imaju pedijatre neonatologe i medicinske sestre koji  posjeduju znanja i vještine potrebne za pomoć majkama koje počinju da doje.

U Kliničkom centru Crne Gore u porodilistu i Centru za neonatologiju rade timovi neonatologa koji edukuju majke o značaju dojenja, uče ih pravilnoj ishrani i drugim stvarima koje su od značaja za njihovo i zdravlje njihovih beba u najznačajnijem životnom periodu.

Roditelji.me: Koliko je potrebno da se uspostavi laktacija i počnu proizvoditi dovoljne količine mlijeka za bebu?

Dr Dakić: Od prvog dana rođenja gotovo do kraja prvog mjeseca dojenja mijenjaju se količina i sastav majčinog mlijeka. Prva tri dana stvaraju se male količine kolostruma čija je glavna vrijednost zaštitna. Njegova količina ne prelazi 50 ml na dan. Od 4. do 14. dana javlja se prijelazno mlijeko, a njegova količina se povećava od 50 do 500 ml. Nakon toga počinje lučenje zrelog mlijeka čija količina je dovoljnja za adekvatnu ishranu bebe i može biti i zmeđu 800 do 1000 ml.

Takođe je važno napomenuti da majčino mlijeko nije istog sastava na početku i na kraju podoja. Na početku podoja (prvo mlijeko) ima više vode i manje masti, a na kraju podoja (skriveno mlijeko)  ima više masti i veću energetsku vrijednost. Zbog toga se može desiti da prijevremeno prekidanje dojenja na jednoj dojci može dovesti do slabijeg napredovanja bebe.

Roditelji.me: Do kada bebe treba isključivo dojiti, i kada početi sa dohranom?

Dr Dakić: Dohranu bebe treba započeti između 4 i 6 mjeseci, ne prije četiri i ne poslije šest mjeseci.

Roditelji.me: Da li beba koja sisa treba da pije vodu, čajeve, sokove?

Dr Dakić: Beba koja dobro sisa nema potrebu za vodom i čajem osim u veoma toplom ljetnjem perodu. Sokovi se bebama ne daju prije 5 mjeseci.

Roditelji.me: Da li i na koji način korištenje varalica utiče na dojenje? To Vas pitam jer se kod nas roditeljima preporučuje korištenje cucli kako od roditelja i poznanika ali i od patronažnih sestara?

Dr Dakić: Bebi koja sisa ne treba davati nikakve cucle. Cucla varalica povećava količinu gasova u crijevima bebe.

Roditelji.me: Postoji li u Crnog Gori mogućnost doniranja majčinog mlijeka i šta mislite o tome koliko je korisno?

Dr Dakić: U Crnoj Gori ne postoje laktarjumi ili banke mlijeka. Mlijeko iz ovih banaka se najčešće koristi u jedinicama intenzivne njege i terapije za ishranu pijevremeno rođene i djece sa urođenim poremećajima metabolizma i ishrane. Pravljenje banaka mlijeka je ozbiljan posao koji zahtijeva profesionalnu kontrolu donora mlijeka, skladištenje i korišćenje.

Na našem tržistu postoje kvalitetne i lako dostupne adaptirane formule koje mogu nadomjestiti nedostatak humanog mlijeka. Ipak, predost u ishrani beba ima mlijeko vlastite majke.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply