Podrška države spriječila bi širenje bijele kuge

Bijela kuga više ne kuca na vrata Crne Gore, već je odavno ušla u veliki dio njenih opština. Od ukupno 21 crnogorske opštine, čak u osam umire više građana nego što se rađa beba. Država ne čini mnogo da olakša budućim roditeljima odluku o proširenju porodice, pišu Dnevne novine.

Zvanični podaci pokazuju da je negativan prirodni priraštaj 2010. godine zabilježen u Andrijevici, Cetinju, Kolašinu, Mojkovcu, Pljevljima, Plužinama, Šavniku i Žabljaku. Uprkos ovakvim podacima, Crna Gora još nema strategiju protiv bijele kuge. Žene u našoj državi, nakon što se porode, dobijaju samo 100 eura od Centra za socijalni rad i “poklon paketić” od opštine. Za porodilje koje se nalaze na listi nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje država je “obezbijedila” mjesečno po 25 eura od Centra za socijalni rad i 58 eura od Zavoda i to samo za period od godinu dana.

“Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ne propisuje natalitetnu politiku. Dio zakonskih propisa ima i tu ulogu, ali samo ako je riječ o porodicama sa maloljetnom djecom i onima koji nemaju sredstava za egzistenciju”, kazali su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Kada su u pitanju porodice koje nijesu u stanju socijalne potrebe, u Ministarstvu, kako su saopštili, mjerama natalitetne politike smatraju pravo na opremu za novorođeno dijete, naknadu plate u punom iznosu za porodilje koje su u radnom odnosu, kao i pravo na refundaciju poslodavcima.

Sa problemom pada nataliteta suočava se cijela Evropa. Predviđa se da će Rusija 2050. godine imati 100 miliona u odnosu na sadašnjih 142 miliona stanovnika. U Evropi i kod nas se kao glavni razlog za smanjenje broja stanovnika navodi ekonomska situacija.

Žene, u nastojanju da budu profesionalno uspješne, u kombinaciji sa izostankom i državnih i društvenih mjera podrške, kako i same kažu, ne mogu da rađaju puno djece. Stoga su rijetke porodice koje imaju troje djece, dok su sve češći primjeri sa jednim, eventualno dvoje.

Trideset dvogodišnja majka, diplomirana pravnica Milica, ima jedno dijete, i za sada ne planira drugo.
“Najbitnije mi je bilo da sam stambeno obezbijeđena i da imam dobar posao”, kazala je Milica. Govoreći o svojim i dilemama prijatelja, Milica nam je navela neke od osnovnih razloga koji već “tradicionalno” utiču na odluku o prinovi.

“Nepisano je pravilo većine poslodavaca u Crnoj Gori da vam daju otkaz ukoliko ostanete trudni ili to učine kada se vratite na posao, poslije godinu dana. Čula sam i za praksu potpisivanja raznih ugovora da u roku od dvije do tri godine ne smijete da ostanete trudni”, objašnjava Milica i dodaje “da mnoge njene prijateljice još nemaju ni ugovore za stalno zaposlenje, a država ne čini ništa da budućim majkama olakša, već naprotiv. Zbog toga se one i ne odlučuju da imaju djecu”.

U Ministarstvu zdravlja kažu da su prepoznali problem bijele kuge, a za to kao potvrdu navode niz donijetih zakonskih rješenja, među kojima nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju, izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i Zakon o asistiranim reproduktivnim tehnologijama.

“Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju data je mogućnost našim osiguranicima da broj pokušaja vantjelesne oplodnje bude povećan za još jedan. Naši osiguranici imali su do sada pravo da o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje ostvare dva pokušaja vantjelesne oplodnje”, objašnjeno je iz Ministarstva.

Takođe, država je nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju izrazila stav da neće finansirati troškove prekida neželjene trudnoće. Reformom primarne zdravstvene zaštite počela su rad savjetovališta za reproduktivno zdravlje u domovima zdravlja u kojima se sprovodi i program Škola roditeljstva.

O rađanju i uslovima neophodnim za proširenje porodice moglo bi se govoriti još iz raznih uglova. Ali, ne bi bilo na odmet podsjetiti mlade na staru narodnu izreku: “Đece i para nikad dosta.”

Izvor: Dnevne novine

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Comments

  1. Nikolina

    Mislim da drzava ne preduzima nista povodom nataliteta u Crnoj Gori. Mnogo je onih porodilja koje i neznaju sta ih sleduje poslije porodjaja.Djeca su najvece bogatstvo,a tuzno je i to da se dobija naknada samo 100 eura od centra za socij rad i to za period od godinu dana.Sta moze da kupi za tih 100 eura? Nemoze ni jedan mjesec da potkrpi u slucaju da bebu hrani na bocicu!
    Drzave u okruzenju i tekako vode vise racuna o trudnicama i porodiljama. Uzmite samo primjer drzave Srbije. Nase drustvo je jos primitivno i zaostalo to nam i govori kad vidimo trudnicu ili majku sa djetetom.(Malo je onih koji ce pustiti preko reda ili ustupiti mjesto u autorusu!!!!!!!)

  2. jaidjeca

    ima li ista od penzije za majke sa cetvoro djece? Ja imam cetvoro, zivim u Podgorici i NISAM SOCIJALNI SLUCAJ.
    U stalnom sam radnom odnosu, ali bi tako rado isla u penziju, i posvetila se samo djeci

    • Jedna od aktivnosti bice nam to, samo da nadjem tim koji ce na tome raditi. Da nam se necete pridruziti u udruzenju pa da krenemo polako, mozda se jos neko ukljuci. Veceras svakako imamo sastanak na kojem cemo dogovarati dalje aktivnosti do kraja godine.Mozda je i to dobra prilika.

Leave a Reply