Nešto bolji rezultati ali i dalje nedovoljni

Crnogorski osnovci popravili su blago pozicije u istraživanju Programa za međunarodno testiranje učenika PISA 2009.   i sa nekoliko bodova pokazali bolje znanje od njihovih vršnjaka testiranih prije četiri godine.  Vijesti su objavile da su zauzeli 54. mjesto u disciplinama jezičke pismenosti i matematike i 55. mjesto iz prirodnih nauka.

Najbolje rezultate na testiranju, u kojem je učestvovalo 65 zemalja i 470 hiljada učenika, imali su mladi iz Šangaja, sa osvojenih 556 poena, dok je Crna Gora prešla granicu od 400 iz sve tri discipline – čitalačke, matematičke i naučne pismenosti. 

Bolje od Crne Gore i ovog puta rangirani su učenici iz susjedne Slovenije, Hrvatske i Srbije, a od zemalja regiona jedino je Albanija imala lošije rezultate. Crnogorske osnovce po znanju ove godine su prestigli petnaestogodisnjaci iz Brazila, Kolumbije i Meksika, koji su 2006. godine bili lošije rangirani. Poslije Crne Gore na listi se nalaze petaestogodišnjaci iz Jordana, Tunisa, Indonezije, Argetintine, Kazahstana, Perua, Azerbejdžana, Katara, Paname i Kirgistana. 

Crna Gora učestvuje od 2006. godine u ovom testiranju, čiji se rezultati visoko cijene i na osnovu njih preduzimaju ozbiljni koraci u obrazovnim sistemima zemalja učesnica. Kod nas su testirani đaci koji su osnovnu školu završili po starim programima, prije reforme sistema obrazovanja, u koju se ušlo upravo zbog toga što je dotadašnji sistem pokazivao niz slabosti.

Pobjeda piše da bez obzira na neke razloge koji se mogu uzeti kao opravdanje ovakvog rezultata, „ocjene“ sa PISA testova moraju se ozbiljno shvatiti i biti povod za analize i konkretne poteze svih koji učestvuju u sistemu obrazovanja – od kreatora politike, do nastavnika.

To su ocijenili sagovornici lista, predstavnici prosvjetnih institucija – Ispitnog centra, Zavoda za školstvo, Zavoda za udžbenike…Njihovo mišljenje je da rezultati PISA testiranja nijesu odraz stvarnog znanja naših đaka, ali da ima razloga da se oni pomno analiziraju. U jednom se svi slažu – u Crnoj Gori se od učenika i dalje najviše traži da memorišu činjenice, a ne da razmiju to što uče. Da je od njih traženo da odgovore koliko ima žita u Španiji, kako se razmnožava glista, da objasne mitozu i mejozu, podsjete na godine bitaka u svijetu…rezultati bi sigurno bili mnogo bolji.

PISA test to ne provjerava. Zadaci pokazuju da se traže odgovori na jednostavne životne situacije. Čak se u pojedinima i ne insistira da učenik odgovori sa „da“ ili „ne“, nego da objasni zašto misli da je nešto tako ili da nije tako i pri tome se uvažava svaki dovoljno uvjerljiv odgovor.

“Svi testirani učenici su se obrazovali po starom sistemu, pa su i prošli i najnoviji rezultati još jedna potvrda da je reforma douniverzitetskog obrazovanja bila prijeko potrebna. Nadam se da ćemo imati daha da nastavimo promjene onako kako smo zacrtali kada smo koncipirali reformska dokumenta”, kaže direktor Ispitnog centra Željko Jaćimović.

On je pojasnio da je Crna Gora i dalje ispod prosjeka zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), ali da smo u odnosu na 2006. godinu bolji, osim iz fizike, hemije i biologije. Jaćimović ima i objašnjenje.

“Primjena znanja u realnim životnim situacijama nije bila favorizovana u starom sistemu. Zato smo reformskim rješenjima htjeli da podignemo znanje učenika upravo do tog nivoa da učenici nauče kako da to što su učili primijene. To je suština PISA testova, a slični se u našem sistemu još ne koriste”, naveo je on.

Jaćimović smatra da je druga, vrlo bitna činjenica koja utiče na rezultat, ta da se testiranje ne ocjenjuje, a čim nema ocjene, ni odgovori na nju ne moguna bilo koji način uticati, onda se učenici ni ne trude mnogo.  On očekuje znatno bolje rezultate na narednom testiranju koje će, kako kaže, pokazati koliko je reforma obrazovanja bila neophodna, a onda i koliko se uspješno sprovodi.

Ispitni centar je tražio i dobio dozvolu od OECD da dobijemo zadatke sa ranijih PISA testiranja. Nakon toga, preveli smo 300 stranica zadataka, koje je Ministarstvo prosvjete i nauke distribuiralo svim školama. Ispitni centar je pozvao profesore i upoznao ih sa tipovima testova. Ali, to očigledno nije bilo dovoljno. Zato će Ispitni centar u novom nacionalnom izvještaju preporučiti svim akterima u obrazovnom sistemu kako da pomognu dobijanju što boljeg izvještaja u narednom istraživanju.

Pomoćnik direktora Zavoda za školstvo Radoslav Milošević Atos ne misli da PISA testiranje daje stvarnu sliku potencijala crnogorskih đaka. On je podsjetio da je ovo tek drugo testiranje i da ono još nije zaživjelo.

“Sporo se navikavamo i na ono što svaki dan radimo, a ne na nešto što se pojavi jednom u četiri-pet godina i za što se đaci ne pripremaju”, rekao je Milošević.

On objašnjava da su naši učenici, kad pođu vani da studiraju, veoma uspješni studenti i stručnjaci, koje države u kojima su učili žele i najčešće zadržavaju. Ne spori, međutim, da bi rezultat bio bolji da su učenici pripremani za testiranje.

“Činjenica je da su testirani oni koji su učili po starom sistemu, ali je vrlo bitan momenat u čitavoj priči to što se taj test ne ocjenjuje. Dobar dio učenika to shvati kao odmor od svakodnevnih obaveza, koje nijesu male. Bilo je takvih primjera da su profesori molili đake da dođu na testiranje, samo da bi imali relevantan uzorak. Promocija značaja ovog testiranja mogla bi biti bolja i tu bi mediji mogli puno da urade”, kazao je Milošević.

Nacionalni koordinator PISA programa Divna Paljević-Šturm obja[njava da su ministrima obrazovanja rezultati PISA testiranja izuzetno značajni. U skladu sa njima Prema njima donose odluke o potezima unutar školstva, fokusirajući se na nekoliko ciljeva – da im za razvoj ekonomije i napredak treba sistem koji će naučiti djecu da prepoznaju kvalitetnu informaciju, umiju da je obrade, iskoriste, povežu sa drugima, služeći se svjetskom bazom podataka i iz toga izvuku zaključke.

“Jedino će forsiranjem takvog sistema uspjeti da dobiju stručnjake sposobne da sjutra donose odluke”, tvrdi Paljević–Šturm.

Četiri učenika Gimnazije „Slobodan Škerović“ koji su prošle godine, kada su pohađali drugi razred, radili PISA test, složili su se u ocjeni da ih profesori i pedagozi nijesu dovoljno pripremili. Nije im, kažu, dovoljno skrenuta pažnja na značaj PISE za državu Crnu Goru. Kako su naveli, bili su opušteni i testu nijesu pridali neki veći značaj, jer su znali da neće biti ocjena.

” Testiranje nije bilo obavezno i to je glavni razlog našeg opuštanja tokom ispunjavanja upitnika. Nijesmo to shvatili ozbiljno, a nije bilo ni motiva. Da je test ocjenjivan ili da su se dodjeljivale nagrade sigurno bismo se više potrudili. Samo nam je rečeno da dođemo i da se ništa specijalno ne pripremamo. Sjećam se da nijesam stigla cijeli test da uradim, jer mi je za pojedine odgovore trebalo više vremena da razmislim”, rekla je učenica Biljana Sovilj.

Mia Abdić navodi da su pitanja bila lagana i nijesu podrazumijevala znanje iz udžbenika.

“Nijesmo bili dovoljno pripremljeni za taj test. Više smo se bazirali na lekcije iz knjiga jer naši profesori više cijene znanje iz udžbenika”, dodala je Mia.

Prema riječima učenika Bojana Orovića, pitanja su bila interesantna i nijesu bila teška, mada to tumači i kao varku.

“Pitanja su sigurno bila teža nego što se nama činilo. Mislim da nam nije na pravi način objašnjeno koliki značaj ima PISA test”, smatra Bojan.

Od 2000. godine PISA se održava svake treće godine.

HiPP

Procedure i Izazovi Samohranog…

Leave a Reply