Postupak protiv Vasilija Gvozdenovića i njegove firme, koji se vodio zbog trovanja djece u Čanju prije sedam godina, ipak nije zastario, odlučio je Ustavni sud i prihvatio žalbu roditelja djece, koji su tražili ponavljanje krivičnog postupka protiv njega.

Iz tog suda je Vijestima potvrđeno da su početkom juna usvojili ustavnu žalbu roditelja otrovane djece i ukinuli presudu Višeg suda, kojom je optužba protiv Gvozdenovića odbijena zbog zastare.

“Predmet se vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje”, navela je generalna sekretarka tog suda dr Biljana Damjanović.

Iz Višeg suda su  odgovorili da još nijesu dobili odluku Ustavnog suda. Pravosnažnom odlukom crnogorskih sudova Gvozdenović je ranije oslobođen optužbi zbog zastare.

Roditelji su se, nakon toga, obratili Ustavnom sudu navodeći da nijesu ispoštovana zagarantovana prava njihove djece propisana Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Evropskom konvencijom o pravima djeteta…

U ustavnoj žalbi se, između ostalog, navodi da je djeci u krivičnom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje, pravo na djelotvorni pravni lijek, pravo djeteta da bude saslušano u prisustvu roditelja, stručnih lica-socijalnog radnika, psihologa, pedagoga (organa starateljstva), branioca…

Dodaje se i da država nije preduzela sve odgovarajuće mjere da osigura zaštitu djeteta od svih oblika diskriminacije, kao i nepostupanje države da u svim akcijama u vezi s djecom, najbolji interesi djeteta budu od prvenstvenog značaja…

Vrhovno državno tužilaštvo je u decembru prošle godine odbilo preispitivanje presude, kojom je Gvozdenović zbog zastare oslobođen optužbi za trovanje djece.

U Tužilaštvu su ocijenili da je Viši sud pravilno presudio, te da nema osnova za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

Posljednjom presudom Višeg suda odbijena je optužba protiv Gvozdenovića zbog zastare i preinačena presuda barskog Osnovnog suda, pred kojom je on uslovno osuđen.

Za razliku od prethodnog puta, kada je upravo Viši sud rekao da do zastare nije došlo, jer se radi o maloljetnicima, tog puta isti sud drugačije je tumačio zakon, pa je odlučio da je postupak ipak zastario.

Vijeće sudija Višeg suda u kojem su bili Boris Savić, Miljana Pavlićević i Radomir Ivanović zaključili da apsolutna zastarjelost u ovom slučaju svakako nastupa četiri godine od izvršenja djela.

Drugo vijeće istog suda je ranije ukinulo prvostepenu presudu kada je isticano da u postupku, u kome su maloljetnici oštećena lica, ne može teći rok za zastaru sve do njihovog punoljetstva. Tada su sudili Milenka Žižić, Miroslav Bašović iDragica Vuković.

Sutkinja barskog Osnovnog suda Tamara Spasojević odlučila da Gvozdenović neće robijati 30 dana, ukoliko u sljedećih godinu dana ne počini novo krivično djelo.Istom presudom sutkinja je i firmu Kompani, u okviru koje posluje vila Lara, osudila uslovno na novčanu kaznu od 2.000 eura, koju neće platiti ukoliko u sljedeće dvije godine ne počine novo krivično djelo. I ova sutkinja je, tada suprotno stavu Osnovnog tužilaštva, ocijenila da je djelo učinjeno iz nehata.

Prethodna sutkinja koja je sudila u postupku Aleksandra Leković u međuvremenu je podnijela ostavku. Ona je bila četvrta postupajuća sutkinja u višegodišnjem procesu.

Leković je u prvoj presudi, koju je ukinuo Viši sud, oslobodila Gvozdenovića optužbi zbog zastare postupka. Ona mu je prekvalifikovala umišljajno krivično djelo u djelo iz nehata i konstatovala da je došlo do zastare.

Nakon odluke Ustavnog suda, i Vrhovni sud je polovinom prošlog mjeseca odlučio da u postupcima u kojima su oštećena maloljetna lica ne teče zastara krivičnog gonjenja dok djeca ne navrše 18 godina. U odluci pojašnjavaju da je takav stav donesen nakon što su se u praksi sudova pojavila različita tumačenja Krivičnog zakona po tom pitanju.

Predsjednik krivičnog vijeća – sudija Radule Kojović, predsjednica suda Vesna Medenica, sudija Petar Stojanović, Miraš Radović, Stanka Vučinić i Svetlana Vujanović su, na sjednici 13. juna ove godine, donijeli pravni stav da “apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja za krivično djelo učinjeno na štetu maloljetnog lica nastaje u svakom slučaju kada protekne dvostruko vrijeme koje se po zakonu traži za zastarjelost krivičnog gonjenja, ali zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje da teče od dana kada je maloljetno lice navršilo osamnaest godina, a ne od dana kada je krivično djelo učinjeno, niti kada je posljedica nastupila“.

Roditelji djece ohrabreni da sporove rješavaju u Crnoj Gori

Roditelji djece su izrazili ogromno zadovoljstvo odlukom Ustavnog suda, kao i zauzimanjem stava Vrhovnog suda.

“Ova odluka pokazuje odlučan stav organa pravosuđa da maloljetnici moraju biti zaštićeni kako za ovaj slučaj tako i za eventualne buduće, odnosno konačno je jasno da zastarjelost kada su maloljetna lica oštećena u postupku, počinje teći od dana kada maloljetnik navrši 18 godina“, kažu roditelji.

Dodali su da su ohrabreni da sporove rješavaju u okviru pravosudnih organa Crne Gore, i nadaju se da će i parnični sud donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

“Iako smo čekali sedam godina na ovakvu jedinu pravilnu odluku, zadovoljni smo jer ovakva odluka Ustavnog suda i stav Vrhovnog suda pokazuju snagu naše pravne države“, zaključili su u zajedničkom saopštenju roditelji Željko Sekulović i Srđan Kovačević.

U krivičnom postupku je utvrđeno da je voda bila neispravna.

Gvozdenoviću se sudilo za proizvodnju i stavljanje u promet škodljive životne namirnice, jer je, prema optužnom predlogu, u maju 2011. godine stavio u promet neispravnu vodu, škodljivu za zdravlje ljudi, usljed čega je došlo do trovanja djece koja su se nalazila na rekreativnoj nastavi u Čanju.