PIŠE: Logopedi Avramović
Glas Lj spada među glasove koji se najkasnije usvajaju. Za razliku od glasa R, koji zahtijeva izuzetnu izdiferenciranost i spretnost pokreta govornih organa, glas Lj zahtijeva jednostavne pokrete. Dakle za izgovor glasa Lj nije od presudnog značaja složenost pokreta već uočavanje fine razlike u zvučnim karakteristikama glasa. Do četiri pa čak i četiri i po godine je dozvoljeno odstupanje u izgovoru glasa Lj.
Na ovom uzrastu djeca razvijaju fonološku svijest (to znači da djeca imaju sposobnost da prave razlike među glasovima, budu svjesni njihovog položaja u riječima i sl.). Ukoliko dijete ne uoči spontano razliku između glasova Lj i J (kaže jujaška umjesto ljuljaška ili ljalje umjesto jaje) ili ukoliko je uočava ali ne može samostalno pravilno da artikulišu glas Lj (Kada kaže jujaška, vi ga pitate jujaška? A ono odgovori, neeee jujaška), potrebno je uključiti ga na logopedski tretman. Izuzetno je važno razriješiti ovaj problem prije nego što dijete počne intenzivno da razvija prečitačke i prepisačke sposobnosti, a svakako prije početka učenja čitanja i pisanja. Glas Lj se veoma jednostavno ispravlja. Praksa je pokazala da je to glas kod kog se postižu najbrži rezultati. A takođe je pokazala probleme u čitanju i pisanju potpuno iste kao i u govoru. Dakle kao što dijete u govoru pravi zamjene iste takve pravi i u pisanju.
Dok je dijete malo i nepravilno izgovara glasove roditelji su skloni da tome ne pridaju značaj i da očekuju spontano poboljšanje. Izgovor glasova postepeno sazrijeva vremenom, ali kao što smo i u ranijim tekstovima pominjale nije svaka forma nepravilnog izgovora prolaznog karaktera. Logoped će vam nakon procjene artikulacije djeteta dati objašnjenje koji to glasovi treba vježbati i kako, a za koje se očekuje spontano sazrijevanje.
Kada razmišljamo o izgovoru glasova djeteta od tri ili četiri godine istovremeno treba da razmišljamo i o budućem učenju čitanja i pisanja. Samo dijete koje na vrijeme razriješi artikulacione smetnje može neometano da uđe u narednu jezičku fazu, a to je najprije razvoj prečitačkih i prepisačkih vještina, a zatim obuka čitanja i pisanja. Čitanje i pisanje su najsloženije jezičke funkcije. Da bi se čitalo i pisalo potrebno je da istovremeno i neometano funkcioniše veliki broj različitih funkcija (pažnja, pamćenje, vizuo-prostorna organizacija, auditivna percepcija i pažnja, jezik, govor…).
Zapamtite: Ako do četvrte godine dijete nema korektnu artikulaciju, obratite se logopedu. Pomozite svom djetetu da razriješi problem na koji je naišlo kako bi kasnije vreme, pažnju i energiju usmjeravalo na osvajanje novih vještina koje mu razvoj donosi.
