Prosječno dobijanje na težini kod dojene bebe

mjerenjebebe

Dobijanje na težini odnosno napredovanje bebe, posebno u prvim mjesecima života, pitanje je od velike važnosti za roditelje, koje vrlo lako, ako se dobijeni i očekivani grami ne poklope, može postati izvor velike nervoze i strahova da je dijete gladno. Potpuno je normalno da roditelji razmišljaju o tome da li je njihova beba sita i kako se razvija, ali vrlo često se, možda i previše, opterete tim brojakama. Nerijetko njihovim strahovima “pomažu” i ljekari koji prihvataju samo kilograme u napredovanju, i sve manje od 1 kilograma za jedan mjesec smatraju nedovoljnim.

Činjenica je da je dobijanje na težini, dugoročno gledano, najbolji dokaz da beba dobija dovoljno mlijeka. Međutim, treba znati da moguća mala odstupanja od vrijednosti koje predstavljaju prosjek ne moraju uvijek biti signal za uzbunu.

Kada je dobijanje na težini u pitanju važno je znati sljedeće:

  • Bebinu težinu je potrebno mjeriti na istoj vagi sa istom garderobom (poželjno bi bilo bez odjeće) kako bi se svaki put dobila precizna slika izmjerene težine.
  • Različite vage mogu pružiti veoma različita čitanja; odjeća ili pelene mogu da variraju u težini i da na taj način utiču na rezultat. Nije loša ideja ni uraditi drugo mjerenje (odmah poslije prvog) i onda koristiti prosjek te dvije mjere. Ako je vaša beba veoma aktivna ili nemirna, ne očekujte da ćete dobiti preciznu mjeru.
  • Bebe ne dobijaju na težini ravnomjerno, već imaju periode naglog rasta i periode sporijeg rasta – da ne biste brinuli bespotrebno, najbolje je da ne mjerite bebu češće od jednom sedmično.
Bebin uzrast Prosječna težina (izvor 1) Prosječna težina (izvor 2,3)
0-4 mjeseca 155-241 grama sedmično 170 grama sedmično
4-6 mjeseci 92–126 grama sedmično 113-142 grama sedmično
6 -12 mjeseci 50–80 grama sedmično 57-113 grama sedmično
Normalno je da neke bebe dobijaju 113-142 grama sedmično. Prosječno, dojena beba će udvostručiti svoju težinu u trećem ili četvrtom mjesecu života. Za godinu dana, beba će biti teža oko dva i po do tri puta nego na rođenju.

Izvori:

  1. Standardi rasta djece Svjetske zdravstvene organizacije, 2006.
  2. Riordan J. Breastfeeding and Human Lactation, 3rd ed. Boston: Jones and Bartlett, 2005, p. 103, 512-513.
  3. Mohrbacher N and Stock J. The Breastfeeding Answer Book, Third Revised ed. Schaumburg, Illinois: La Leche League International, 2003, p. 148-149.

 

Bebin uzrast Prosječan rast u visinu Prosječnan rast obima glave
O-6 mjeseci 2,51 cm mjesečno 1,27 cm mjesečno
6-12 mjeseci 1,27 cm mjesečno 64 mm mjesečno
Za godinu dana, tipična dojena beba će povećati svoju dužinu sa rođenja za 50% i obim glave za 33%.

 

Još nekoliko činjenica koje biste trebali znati o normalnom dobijanju na težini

Bez obzira da li su dojena ili ne, djeca gube na težini prva 3-4 dana nakon rođenja zbog gubitka tečnosti iz tkiva i zbog izlaska mekonija. Normalnim se smatra ako dijete izgubi 5-7% svoje porođajne težine. Iako se gubljenje na težini i do 10% smatra normalnim, ono može značiti da majci treba dodatna pomoć pri dojenju.

Većina djece vrati porođajnu težinu 10 dana do dvije sedmice nakon rođenja. Dobijanje na težini treba uvijek mjeriti od najniže težine nakon porođaja. Što više dijete izgubi, duže će mu trebati da vrati porođajnu težinu.

U slučaju da dijete u periodu 10-14 dana od rođenja nije vratilo svoju porođajnu težinu, treba obratiti pažnju na djetetovu i majčinu tehniku i praksu dojenja. Možda je potrebno dijete dojiti češće, duže ili ga stimulisati da doji učinkovitije. Nemojte dugo čekati da počnete rješavati ovaj problem. Što duže čekate, to će vam teže biti problem i ispraviti!

Ne zaboravite da puna pelena može težiti i do 250 grama. U većini slučajeva dovoljno je da se vaganje i mjerenje rasta u dužinu obave prilikom redovitih posjeta pedijatru tokom prvih mjeseci bebinog života.

Što ako vaša beba odstupa od prosjeka?

Moguća su odstupanja od gore navedenih brojki koja se još uvijek smatraju normalnim (uz uslov da je opše stanje djeteta dobro i da ono ima dovoljan broj mokrih pelena). Ova odstupanja nastaju zbog činjenice da su bebe različite građe, imaju različit  metabolizam, temperament, njihove majke ih doje različitom učestalošću, pa u skladu s tim i na različit način sagorijevaju kalorije. Duge i vitke bebe (tzv. banana tip) brže sagorijevaju kalorije nego što je to slučaj kod bucmastijih beba. Zato ove bebe često brže rastu u dužinu, pa su na krivuljama visine iznad prosjeka, a na krivuljama težine ispod prosjeka. Bucmaste bebe (tzv. tip jabuke) brže dodaju grame, ali sporije rastu u visinu.

Bebe hranjene na zahtjev koje imaju na raspolaganju dojku neograničeno vrijeme često brže napreduju u težini. Bebe koje noću spavaju zajedno s majkom pa uživaju mogućnost neograničenih noćnih podoja takođe često brže napreduju u težini. Bebe kojima roditelji pokušavaju nametati određene dnevne rasporede dojenja i spavanja često sporije napreduju u težini. To je ne samo zbog činjenice da zbog vremenski ograničenih podoja sigurno dobijaju manje mlijeka, već je majčino mlijeko onih majki koje prave duge razmake između podoja manje kalorično.

Kako i da li se beba dobro razvija i napreduje najvažnije je da je njeno opšte staje dobro. A kako znati da jeste?

Koža

Bebina koža je mekana, elastična i vlažna. Ako je pritisnete prstom i maknete ga, isti tren se vrati u ružičastu boju. Oko očiju i usta koža je ružičasta i vlažna. Ovo su znaci da dijete dobija dovoljno tečnosti.

Mokre pelene

Nakon 3. ili 4. dana života dijete bi trebalo imati barem 6 mokrih pelena. Nakon što je sav mekonij izašao i stolica postala senfasta, sjemenasta i žuta, treba očekivati barem 3-4 pokakane pelene dnevno (veličine najmanje 2,5 cm). Nakon 6. Sedmica života neka djeca kake znatno rjeđe, pa i pauziraju po nekoliko dana. To je takođe sasvim normalno. U slučaju da dijete nakon 5. dana starosti nema dovoljno mokrih i zaprljanih pelena, trebalo bi pogledati signale koji upućuju na probleme i odvesti dijete lijekaru.

Budnost

Dijete se smatra budnim (živahnim) ako svaki dan postoji period kada uspostavlja kontakt očima s roditeljima, prati što rade, zanima ga okolina i oponaša izraze lica.

Plač

Velik broj majki misli da im dijete ne dobija dovoljno mlijeka ako je nemirno i plačljivo. Međutim, to nikako nije pokazatelj problema s dojenjem. Dojena djeca mogu biti nemirnija, naročito u početku, jer na taj način osiguravaju sebi češća hranjenja.

Signali koji upućuju na moguće probleme i zahtijevaju nadzor lijekara su:

  • mlitavost
  • letargija
  • slab plač
  • koža koja se ne vraća u ružičasto kad je lagano stisnete
  • suva usta i oči
  • udubljena fontanela
  • temperature.

Izvor: Kellymom; Roda.
Prevela: Bojana Rajković

SOS linija baner

SOS linija baner

Leave a Reply