Zacjenjivanje ili respiratorne afektivne krize predstavljaju epizode prestanka disanja kod djece sa mogućim gubitkom svijesti i promjenom tonusa tijela neposredno poslije događaja koji su izazvali jake emocije ili bol. Javlja se kod oko 5 odsto zdrave djece oba pola uzrasta 6 do 18 mjeseci i obično prestaje do 6 godine. Kod 25 odsto slučajeva, tata ili mama su imali slične epizode u svom detinjstvu. Nekada je udruženo sa anemijom.
Tipični napad zacjenjivanja traje između 2 i 20 sekundi. Dijete plače, forsirano izdiše, prestaje da diše i ili poplavi (plavi-cijanotični napad) ili poblijedi (blijedi napad). Napadi su epizodni, neplanirani, uvijek u budnom stanju, isprovocirani.
Plavi (cijanotični) napad
Cijanotični napad može biti u sklopu napada bijesa ili pokušaja djeteta da preuzme kontrolu nad situacijom kao reakcija na :
– Ljutnju ili frustraciju;
– Neuspjeh da istjera po svome;
– Iznenadni ili uznemirujući događaj;
– Bol;
– Strah
– Konfrontirajuću situaciju;
– Traumatićni događaj.
U takvim situacijama dijete počinje da :
– Plače snažno manje od 30 sekundi;
– Forsirano izdiše;
– Prestaje da diše;
– Ima izraz lica kao da plače bez glasa;
– Poplavi;
– Gubi svijest.
Ukoliko prestanak disanja traje duže od 10 sekundi kod djeteta mogu da se jave trzaji mišića i ukočenost tijela. Dijete duboko udahne i unutar 30-60 s disanje se normalizuje. Svijest i normalna boja kože se vrate. Većina djece se potpuno oporave za manje od jednog minuta od početka napada i vrate se normalnim aktivnostima. Neka djeca mogu plakati ili vrištati neki period poslije toga, a druga pak djeca mogu zaspati i spavati oko jednog sata.
Blijedi napadi
Nastaje obično kao odgovor na strah, bol, povredu – pogotovu na neočekivani udar u glavu. Nepredvidiv je. Evo kako se dijete ponaša:
– Desi se udarac, bol;
– Dijete pada;
– Može se čuti kratak plač, ali i ne mora;
– Srce usporava;
– Dijete se znoji;
– Poblijedi;
– Unautar 1 minuta dijete je dobro.
Oko 20 odsto djece koja imaju respiratorne afektivne krize imaju obje faze u različito vrijeme.
Neka djeca imaju i konvulzivni napad, a to su „komplikovani napadi“. Bilo da je blijedi ili plavi napad je kombinovan sa tonično kloničnim grčevima i može se pomiješati sa napadom epilepsije. EEG kod ove djece je normalan.
Šta raditi tokom napada?
Ovi napadi su bezopasni i prestaju sami od sebe .
Tokom napada nemojte držati dijete uspravno.
Položite ga da leži na ravnom. Ova pozicija može povećati protok krvi u mozak i prevenirati neke trzaje mišića.
Šta ne raditi?
Nemojte počinjati reanimaciju niti zvati hitnu pomoć – nije potrebno.
Nemojte izvlačiti jezik, davati vještačko disanje, polivati dijete vodom i slično.
Nemojte ništa stavljati djetu u usta jer se može ugušiti ili početi da povraća.
Mjerite vrijeme od početka do kraja napada.
Šta raditi poslije napada?
Zagrlite dijete i pomazite, neka osjeti da je voljeno!
Šta ne raditi poslije napada?
Nemojte se rugati djetetu, nemojte ga kažnjavati niti potkupljivati da to ne čini. Nemojte mu povlađivati kada ispoljava bijes. Puno pričajte sa djetetom.OStanite mirni i ne dozvolite da dijete vidi paniku.
Izvor: Pedijatar.rs
