Traži se adekvatan model sankcija za roditelje koji ne plaćaju alimentaciju?

Sad boy with arms folded while parents quarreling in the kitchen

Podatak da skoro dvije trećine roditelja u Crnoj Gori ne plaća alimentaciju izgleda daje dobro zamislio poslanike, zbog čega su pojedini predložili izmjene zakona kako bi riješili problem. Riječ je o predlozima SNP-a i Pozitivne, a nalaze se u skupštinskoj proceduri. Pošto su ove stranke dostavile različite ideje ove sedmice bi crnogorski poslanici trebalo da sjednu za sto sa predstavnicima UNDP-a i NVO-a kako bi došli dojedinstvenog rješenja.

Uprkos tome što sadašnji zakon kažnjava roditelje koji ne plaćaju na vrijeme alimentaciju novčano ili kaznom zatvora, statistika kaže da i dalje izbjegavaju obavezu. SNP smatra da bi ova nemarnost pošla u zaborav ukoliko se usvoji njihov prijedlog izmjena Porodičnog zakona koji kaže da treba da se formira alimentacioni fond iz kojeg bi se isplaćivala alimentacija. A potom bi država, na neki način naplaćivala novac od dužnika, odnosno nesavjesnih roditelja.

Sa ovom idejom nijesu saglasne njihove kolege iz Pozitivne. Oni su predložili rješenje kroz izmjene dva zakona. Izmjenom Krivičnog zakonika su predvidjeli da roditelje koji ne plaćaju alimentaciju treba kažnjavati tako što će obavljati društveno koristan rad. Prošle sedmice je na Odboru za politički sistem usvojen ovaj prijedlog. Poslanici još nijesu diskutovali o njihovom prijedlogu koji se odnosi na izmjene Zakona o dječjoj i socijalnoj zaštiti, a u kojem se navodi da država treba da isplaćuje alimentaciju djeci putem materijalnog obezbjeđenja.

“Izmjenama koje smo predložili, a matični Odbor usvojio, obavljanjem društveno korisnog rada uvećava se društveno bogatstvo. Država samohranim roditeljima omogućava nadoknadu sredstava kroz materijalno obezbjeđenje u visini od 30 odsto od prosječne neto zarade ostvarene u protekloj godini za jedno dijete i 50 odsto za dvoje i više djece”, kaže za Pobjedu poslanica Pozitivne Azra Jasavić.

Komentarišući prijedlog SNP-a poslanica ističe da treba imati u vidu da alimentacioni fond nije zaživio u Srbiji, a da procedure u Hrvatskoj nijesu nimalo jednostavne. Fond, kako kaže, nije zamišljen na način da umjesto neodgovornog roditelja uplaćuje alimentaciju, već da se svim raspoloživim sredstvima natjera taj roditelj da izvrši svoje obaveze.

“To onda znači da djeca i samohrani roditelji dodatno čekaju na svoja zakonom obavezna prava”, kaže Jasavić.

Sa Jasavić nije saglasna poslanica SNP-a Danka Marković. Sudeći prema njenim riječima, rješenje SNP za neplaćanje alimentacije je bolje. Objašnjava da bi država isplaćivala ovu nadoknadu za djecu iz alimentacionog fonda, nakon čega bi podnosila predlog za naplatu prema roditelju koji nije ispunjavao obavezu.

“Pozitivna predlaže društveno koristan rad, ali ta alternativna sankcija postoji samo u slučaju kada osoba pristane da je obavlja. U suprotnom bi kazna izgubila smisao”, kaže poslanica.

Ona nije zadovoljna ni drugim predlogom Pozitivne, prema kome bi se alimentacija isplaćivala putem materijalnog obezbjeđenja. Marković smatra da je to neostvarivo iz razloga što se ne može davati materijalno obezbjeđenje za nešto što je zakonska obaveza.

“Ovo nije socijala i treba razmišljati da se to upriliči u okviru zakona”, kaže Marković.

Dok su za poslanicu Marković neprihvatljivi predlozi Pozitivne, Marta Šćepanović iz DPS-a šalje kritike na adresu predloga SNP.

“Podnijeli su prijedlog analogno Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji gdje se pokazao kao neodrživ iz više razloga. U Hrvatskoj su se već pokazali kao problemi u primjeni zakona veliki broj zloupotreba. Tu je i nemogućnost države da refundira sredstva, jer joj na raspolaganju stoje isti zakonski mehanizmi kao i roditelju-zakonskom zastupniku djeteta koji tim istim mehanizmima nije mogao doći do sredstava”, kaže Šćepanović.

I izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević bi trebalo da bude jedna od učesnica ovog sastanka sa poslanicima. Ona kaže da oba predloga za rješenje neplaćanja alimentacije imaju prednosti i mane. Ali je bitno, kako navodi, da se što prije usvoji neko rješenje kako bi se “samohrani roditelji oslobodili stresa da moraju da vode krivične postupke ukoliko im se ne uplaćuje na vrijeme alimentacija”.

“Ima žena koje čekaju sedam ili osam godina na alimentaciju, zato je najvažnije da je dobijaju blagovremeno i da se konačno riješi ovaj problem”, kaže Raičević.

Advokat Goran Velimirović kaže da je u više slučajeva zastupao roditelje kojima nije plaćana alimentacija. Najčešći razlozi neispunjavanja te obaveze su, kako kaže, bili loši odnosi sa bivšim supružnikom i tjeranje nekog “inata“ sa njim.

“Najčešće se to manifestovalo kroz tezu da “neće ona trošiti moje pare kako ona hoće“,  kaže Velimirović.

Komentarišući predlog Pozitivne kroz izmjene Krivičnog zakonika, da se roditelj koji ne plaća alimentaciju kazni obavljanjem društveno korisnog rada, advokat kaže da izmjene ovog akta treba obavljati samo nakon ozbiljnih stručnih analiza i javnih rasprava.

“Uz svo uvažavanje predlagača i poslanika, ukazujem na staru maksimu “što je brzo to je i kuso“ i pozivam poslanike da zastanu sa ovom inicijativom i otvore javnu debatu o ovoj temi”, kaže Velimirović.

Izvor: Pobjeda

Procedure i Izazovi Samohranog…

SOS linija baner

Comments

Leave a Reply