Djeca u predškolskom uzrastu treba da pohađaju vrtiće tri sata dnevno pet dana u sedmici, čemu će težiti i Crna Gora i na taj način, između ostalog pokušati da do 2020. godine poveća obuhvat djece predškolskim obrazovanjem na 90 odsto, sa sadašnjih 40, što joj je i sugerisano Studija o ulaganju u rano obrazovanje djece u Crnoj Gori (341 downloads) .

Šef kancelarije UNICEF-a za Crnu Goru, Bendžamin Perks, kazao je danas predstavljajući Studiji na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost, da je plan da se u Crnoj Gori uvede program besplatnog pohađanja vrtića od tri sata dnevno tako što će se svake godine postepeno povećavati obuhvat djece, posebno u opštinama na sjecevu, gdje mali broj mališana ide u vrtiće.

“Tako da se prve godine uključe svi petogodišnjaci, a 2017. godine svi četvorogodišnjaci, i 2018. godine da budu obuhvaćeni trogodišnjaci. To bi bilo pravo vrijeme da se pripremimo za druge evropske ciljeve”, rekao je Perks.

On je objasnio da će se za svaku opštinu praviti posebni akcioni planovi kako bi se uvažile specifičnosti u javnim predškolssim ustanovama, i kako bi se radilo na rješavanju konkretnih problema.

Studija koju su uradili UNICEF i Ministarstvo prosvjete je pokazala i da za uvođenje takvog programa nije potreban dodatni novac, jer neće doći do povećanja ukupnih troškova predškolskog obrazovanja.

Perks je pojasnio da su ukupni prihodi sistema predškolskog obrazovanja trenutno planirani na 17,5 miliona eura, i to 12 miliona eura iz državnog budžeta, a 5,5 miliona eura od naknade roditelja, iako je taj procenat njihovog učešća značajno manji, oko 2,5 miliona jer koriste mogućnost povraćaja dijela novca za one u dane u kojima ne šalju djecu u vrtić. Prema njegovim riječima, trenutni prihodi pokrivaju troškove boravka 52 odsto djece.

“Ako želimo da povećamo stopu naplate sa 60 odsto na 80 odsto od roditelja, onda bi mogli da dobijemo dodatnih 1,4 miliona eura za budžet. Mogli bismo da povećamo stopu upisa na 75 odsto”, kazao je Perks.

Studija nudi tri scenarija na osnovu kojih je moguće to ostvariti. Prvi je da za različite uzrasne grupe bude ista cijena. Druga mogućnost je da se plaćanje vrtića razlikuje po regionima – da 20 odsto više plaćaju roditelji koji dolaze iz opština u kojima se više djece upisuje. Treća mogućnost je, kako je dodao, da roditelji plaćaju više za jaslice, u kojima je veća stopa angažovanog osoblja, nego za vrtiće, kao što je to sada slučaj. Svi roditelji bi takože morali da plaćaju 80 odsto naknade bez obzira da li dijete dolazi svaki dan u toku mjeseca ili ne.

Iz UNICEF-a su podsjetili na važnost ranog razvoja i naveli da je tokom prvih pet godina života aktivnost mozga djeteta u tom periodu najveća.

“U tom periodu imamo najveću mogućnost da iskoristimo tu moždanu aktivnost da se dijete intenzivno razvija. Stoga je zaključak da je ulaganje u ovom periodu isplativo i da se može postići mnogo više nego bilo kada sa istim takvim investicijama u bilo kojoj životnoj dobi”, naveo je Perks navodeći da se,  na primjer u SAD za uloženi dolar u predškolsko obrazovanje, državi i društvu “vrati” čak 17 USD.

On je kazao da postoje velike regionalne razlike u Crnoj Gori kada je u pitanju upis djece u predškolske ustanove jer je obuhvat mnogo veći u južnom i centralnom regionu nego na sjeveru. Pojasnio je da se to, između ostalog dešava i zbog toga što su domaćinstva udaljena o javnih predškolskim ustanova udaljena i po nekoliko kilometara.

“Ako je vaše dijete rođeno u Budvi, deset puta ima veće šanse da će pohađati predškolsko obrazovanje, nego dijete koje je rođeno u Rožajama”, rekao je Perks, navodeći da i socioekonomski status utiče na upis djece u vrtiće ali  nedovoljna svijest o važnosti predškolskog obrazovanja na razvoj djeteta.

Perks je dodao da je deset puta je manja vjerovatnoća da će djeca iz najniže kvintile u društvu ići u predškolsko obrazovanje, od onih iz bogatijih krajeva.

Izvor: MINA